Znanstvenica otkrila kako je nastala superćelija nad Jadranom

Jako nevrijeme koje je zahvatilo Istru praćeno snažnim udarima vjetara uzrokovalo je veliku štetu. Tisuće udara munja, podivljalo more, nasukane brodice, posljedica su nezapamćene oluje. Što se događa s klimom, otkrila je u "Studiju 4" dr.sc. Natalija Dunić, Laboratorij za fiziku mora, Institut za oceanografiju i ribarstvo.

- Da bi se formirao sustav s takvim snažnim nevremenom, potrebno je da se poklopi nekoliko fizikalnih faktora u atmosferi. To je područje visoke ciklone u višim dijelovima atmosfere. S druge strane, pumpanje energije s nižih slojeva prema višima, a tu je pogodovalo toplo i vlažno more koje se u zadnjih par tjedana naglo zagrijalo. Tako se dogodio termalno nestabilan zrak. Drugi faktor je snažno smicanje vjetra, rekla je dr.sc. Natalija Dunić, Laboratorij za fiziku mora, Institut za oceanografiju i ribarstvo.

Kada se ti faktori pogode i kada su oni intenzivni, oni pogoduju stvaranju superćelije a koja uzrokuje snažno smicanje vjetra.

- Dogodio se downburst, da je topli zrak bio na dnu, a hladan zrak na visini, što je pogodovalo naglom dizanju toplog zraka u atmosferu te se spustio hladan zrak koji je snizio temperaturu. To je pogodovalo stvaranju jakih vjetrova. Kada se svi faktori poklope, dogodi se ono što smo vidjeli par dana prije, dodaje Dunić.

Objasnila je u kojoj je mjeri olujno nevrijeme povezano s promjenama klime i povećanom učestalošću ekstremnih pojava u Jadranu, kao što su grmljavina i jak vjetar:

- Mehanizam nastajanja takvih olujnih nevremena, ne može se direktno pripisati klimatskim promjenama. Mehanizam je postojao i prije, samo se trebaju pogoditi određeni faktori koji određuju intenzitet tog mehanizma. Globalno zagrijavanje zagrijava i djeluje na more. Ako imate više temperature i više energije u moru, onda se isparavanjem i provođenjem te energije, dogodi da imate više latentne energije u nižim dijelovima atmosfere i kada dođe hladan zrak u više dijelove atmosfere, ta velika razlika u atmosferi je to stvorila, nastavlja Dunić.

Naglašava kako projekcije klimatskih promjena za budućnost kažu da na području Hrvatske i na Jadranu možemo očekivati manje kiše, ali puno intenzivnije i jače lokalne pljuskove.

Na more takve promjene utječu jedino u smislu da se smanji njegova temperatura, ističe Dunić. Ipak, te oscilacije utječu na žive organizme u moru:

- Te oscilacije nisu dobre. Imate određene organizme koji su naučili na određeni raspon i temperaturu, salinitet i druge okolišne faktore. Kada se nešto poremeti u tom sustavu, to utječe na zdravlje morskog ekosustava i organizama koji žive u moru. Iskustva lokalnih ribara kažu da je prije bilo ribe u ljetnim mjesecima, dok ih sada ima manje. Prije je bilo više ribe u dubljim slojevima mora, a sada neke vrste odlaze u pliće slojeve mora, priča Dunić.

Hrvatska strategija za očuvanje morskog ekosustava

Pojasnila je i kakva je trenutačna hrvatska strategija ili zakonodavstvo za zaštitu mora:

- Ima velik broj strategija, ali je važno nastaviti monitoring parametara koji su pokazatelji dobrog, odnosno lošeg stanja okoliša. Kako na kopnu, tako i u moru. Svi pravilnici sadrže zaštitu ekosustava. U zadnje vrijeme je visok naglasak na edukaciju lokalne zajednice i poticanje na suradnju. Institut za oceanografiju i ribarstvo je glavna institucija zadužena za monitoring Jadranskog mora. Mi redovito provodimo praćenje stanja morskog okoliša kroz niz paramatera, fizikalne, kemijske , biološke... Mi smo kao dio strategije Europske unije dužni dostavljati takve dokumente, kaže Dunić.

Postoje određena područja u Jadranskom moru koja su zaštićena i u kojima nije dozvoljen izlov riba niti uništavanje područja, ističe Dunić.

- Teritorij zaštićenih morskih područja u Jadranu iznosi dva posto. Jadransko more, što se tiče njegove kvalitete u odnosu na druga mora diljem Europe, je jedno od kvalitetnijih mora s visokom stopom raznolikosti u moru, govori Dunić.

- Mi smo jedna od rijetkih država koja je bila na summitu u Nici, gdje je dogovoreno da brojka morskih zaštićena područja treba rasti. Mi smo jedna od članica koja je potpisala takvu ratifikaciju, zaključuje Dunić.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: