Primjena umjetne inteligencije u svijetu se širi nevjerojatnom brzinom. I u Hrvatskoj se sve više tvrtki okreće novim tehnologijama kako bi se bolje pozicionirale na sve zahtjevnijem tržištu. O svemu tome razgovaralo se na konferenciji o izazovima umjetne inteligencije u poduzećima, koja je u Zagrebu okupila hrvatske i slovenske stručnjake.
Inteligentni Chatbot za komunikaciju s korisnicima ili zaposlenicima tehnološka je inovacija Infobipa koju bi mnoge korisničke tvrtke poželjele u poslovanju.
- Za većinu kompanija je vjerojatno najlakši put da uzmu asistent botove kojima će u nekom svom procesu ili podršci korisnicima staviti u funkciju te humanoidne botove koji komuniciraju kao čovjek. 24/7 su dostupni, odgovaraju na pitanja i vode normalan dijalog kao da je s druge strane čovjek i zapravo rasterećuju ljude, rekao je Aleksandar Raić, potpredsjednik Infobipa za AI transformaciju.
Umjetna inteligencija sve je prisutnija i u bankarstvu, pa smo pitali predstavnika Nove ljubljanske banke može li se digitalnim rješenjima predvidjeti i kretanje kamatnih stopa.
- U budućnosti je moguće, ali kad će to biti ne znamo, rekao je Franc Bračun, Nova Ljubljanska banka.
Slovenska banka ipak vrhunskim tehnologijama rješava niz problema u poslovanju, posebice koristeći se generativnom umjetnom inteligencijom.
- To je Chat GPT i vi ga možete koristiti u raznim procesima, primjerice imate godišnji izvještaj kompanije i ako je izvještaj od 200 stranica vama je velika pomoć ako imate sistem koji vam na dvije stranice da sažetak bitnih informacija, istaknuo je Bračun.
U Hrvatskoj i u Sloveniji ima puno znanja, inovativnih ljudi i kompanija koje primjenjuju nove tehnologije i umjetnu inteligenciju (AI), u čemu suradnja dvije države može donijeti veću konkurentnost poduzeća, istaknuto je u Infobipu na hrvatsko-slovenskoj konferenciji.
- Male smo države i dobro je da radimo zajedno na rješenjima za AI i drugima. Možemo postati i centar AI-ja za regije, rekao je Aleksandar Raić iz Infobipa.
O radu s AI-jem, kazao je da u Infobipu, kao i u mnogim drugim velikim kompanijama u svijetu, to već naveliko koriste, dodajući da imaju već 20-ak kupaca svojih AI rješenja u svijetu te sto projekata na kojima rade.
Smatra da su u većini kompanija za početak primjene AI-ja poželjni AI asistenti ili botovi koji komuniciraju kao ljudi, odgovaraju na razna piranja i dostupni su non-stop te tako rasterećuju ljude, što je i cilj AI-ja, da pomogne i asistira ljudima kako bi imali više vremena za kreativnost. Za sada se to, dodao je, najviše primjenjuje u službama za korisnike (call centri).
Predsjednik kluba SLO CRO Saša Muminović naglasio je da sada više gotovo i nema, za razliku od prije, nekoga tko se ne pita i ne razmišlja o primjeni AI-ja u poslovanju i što to donosi, pa smatra da je tako moguće i da će na nekim idućim izborima biti liste iza kojih stoji AI rješenje.
Slovenski veleposlanik u Zagrebu Gašpar Dovžan kazao je da je AI u Sloveniji istaknuta i u strategiji razvoja zemlje, da je tu jako važan i prijenos znanja pa s te strane važim je ocijenio i suradnju Hrvatske i Slovenije.
- Teško je AI spajati s postojećim radnim infrastrukturama, može biti otpora zaposlenika, a i skupo ga je uvoditi u male i srednje tvrtke. Izazov je i nedostatak stručnjaka, no tu je onda važna edukacija, priprema i prilagodba uvođenju AI-ja u poduzeća jer to donosi koristi i u skladu je sa svjetskim trendovima, poručio je Dovžan.
Hrvati ne strahuju od gubitka radnih mjesta zbog uvođenja umjetne inteligencije i robotike jer nam nedostaje još mnogo ulaganja, znanja i vještina.
Da je AI "igrač izazivač', ali i velika prilika za manja tržišta poput Hrvatske i Slovenije ako rade zajedno", smatra i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović, koji je naglasio kako je važno shvatiti da je AI i transformativna tehnologija koja rastućom primjenom donosi evoluciju u poslovanju i životu.
S time se pokreće nova era automatizacije i konkurentnosti poduzeća, no u AI treba i puno investirati. U našoj strategiji pametne specijalizacije AI je označen kao važna tehnologija. Puno se oko toga razgovara i na razini EU i svijeta, i bilo bi dobro da se pokuša ublažiti reguliranje, a javnim politikama više djelovati na odgovornost i sigurnost u korištenju i da postoji neki oblik državne potpore, poručio je Bujanović.