Kako odgojiti djecu u digitalno doba
Prema posljednjim istraživanjima, većina djece u dobi od 10 do 16 godina svakodnevno se koristi internetom. Na društvenim mrežama provode od pet i pol do osam sati dnevno. U virtualnom svijetu najviše se druže, a različitim digitalnim alatima koriste se i za edukaciju.
No, odrastanje u digitalno doba donijelo je roditeljima brojne izazove i pitanja. Jedno od njih je - kako pronaći ravnotežu između prednosti digitalne tehnologije i svih izazova koja je ona donijela.
Srednjoškolka Dora, kao i većina njezine generacije, sa svojim prijateljima najviše komunicira preko društvenih mreža.
- Ponajprije Snapchat jer tako komuniciram sa svojim prijateljima. Uopće više ne koristimo WhatsApp i obične poruke. Nego i poruke i pozive obavljamo preko Snapa, rekla je.
Djeca pred ekranima provode između 5,5 i 8 sati dnevno
Različite društvene platforme, postale su mjesta za učenje i druženje djece i mladih. U kojima provode sate i sate. A dob djece koja kreiraju različite profile - sve je niža.
- Iz našeg rada direktno sa djecom po školama što imamo, susretali smo se već sa djecom koja sa 8,9 godina su imala otvorene po nekoliko profila na društvenim mrežama, izjavio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
- Uređaji okružuju našu svakodnevicu, mi se s njima budimo, liježemo, znači to je nevjerojatno koliko daleko smo otišli i koliko su ušli u našu intimu i u svakodnevicu u pravom smislu riječi, kazao je prof. dr. sc Igor Kanižaj sa studija komunikologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Prema rezultatima istraživanja - EU KIDS ONLINE 2025 - gotovo više od 80% djece svakodnevno se koristi pametnim telefonom za pristup internetu, a djeca pred ekranima provode između 5,5 i 8 sati dnevno.
- Kad gledamo onaj najraniji uzrast i srednjoškolce, vidimo da su srednjoškolci najviše izloženi, a ono što nas posebno zabrinjava, to su sitni noćni sati u kojima se zapravo ekstremno povećava izloženost digitalnim sadržajima, rekao je Kanižaj.
- Roditeljima je zapravo teško balansirati koliko jer znaju da je štetno za njih, a opet s druge strane imaju uvid u tome da im je to je način u kojem će ostati sa drugom djecom, gdje će možda dobivati neke informacije za školu, kazala je psihologinja Sara Mišić iz Hrabrog telefona.
Roditelji pak na različite načine pokušavaju kontrolirati i sadržaj i vrijeme provedeno pred ekranima. No, ističu - sve se prebrzo mijenja. A poseban izazov su apliakcije, koje na različite načine, od djece traže stalnu prisutnost u njima.
- Mi danas imamo te takozvane vatrice gdje se kod njih gejmificira prijateljstvo, da bi oni svoj odnos morali održavati i prisiljava ih se na kontinuiranu komunikaciju, rekao je Ivo Krištić, Dorin otac.
- Ne znam koliko je baš točno moguće kontrolirati taj sadržaj, mogu eventualno tu i tamo pogledat, jer algoritmi će izbaciti ono što on najčešće prati, izjavila je Sanja Bijonda.
Dodatne izazove donio lažni sadržaj kreiran s pomoću umjetne inteligencije
Dodatne izazove donio je lažni sadržaj kreiran s pomoću umjetne inteligencije, kao i neovlašteno dijeljenje fotografija među vršnjacima.
- To se najčešće događa ili putem Snapchata ili putem Telegrama ili TikToka. Zapravo sam taj način gdje oni misle da su zaštićeni, da nitko te slike neće moći zadržati. A oni to screenshootaju i zapravo ih nakon toga ucjenjuju, kazala je Mišić.
Djeca danas odrastaju u digitalnom okružju - uz različite sadržaje koji potiče beskonačno skrolanje. Nužna je još bolja edukacija - upozoravaju stručnjaci.
- Eukacija roditelja, skrbnika, edukacija djece u najranijoj dobi i ne možemo izbjeći to da djeca odrastaju u tehnološko naprednom dobu, ali ih možemo napraviti da ga kritički koriste, rekao je Ramljak.
Jer šarenilo društvenih mreža sve je samo ne bezazleno, i u sebi krije brojne zamke.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!