10:48 / 16.02.2021.

Autor: HRT/Hina

T-stanice mogle bi nas spasiti od COVID-a?

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Vikiklmages / Pixabay

Unatoč činjenici da je razvoj cjepiva protiv koronavirusa znanstvenike primorao na pomicanje granica, pojava novih sojeva potaknula ih je i na preispitivanje učinkovitosti T-stanica u borbi protiv virusa.

I premda su znanstvenici i dalje zabrinuti zbog razvoja novih sojeva koronavirusa koji postaju manje ili više otporni na antitijela koja se stvaraju u organizmu u osoba koje su preboljele COVID, njihova je pojava ponovno pokrenula zanimanje istraživača za nove imunosne odgovore koji štite od virusa, piše stručni časopis Nature.

Znanstvenici proučavaju dostupne podatke tražeći signale koji bi upućivali na to da T-stanice mogu pridonijeti održavanju trajnog imuniteta. Nadaju se da bi T-stanice mogle omogućiti određeni imunitet i zaštitu od koronavirusa, čak i u slučaju da antitijela postanu manje učinkovita u borbi protiv te bolesti.

- Znamo da su antitijela vjerojatno manje učinkovita u slučaju novih sojeva, no možda nas mogu spasiti upravo T-stanice. Sa znanstvenog aspekta to ima smisla jer nemamo podatke, no možemo se nadati, kaže Daina Graybosch, biotehnološka analitičarka iz investicijske banke SVB Leerink u New Yorku.

- Dosadašnji razvoj cjepiva protiv koronavirusa uglavnom je bio fokusiran na razvoj antitijela, što je potpuno opravdano. Takva razina zaštite smatra se zlatnim standardom, no najčešće zahtijeva velik broj antitijela. Sjajno je ako možete proizvesti velik broj antitijela, ali nije nužno uvijek i moguće, smatra Alessandro Sette s Instituta za imunologiju La Jolla u Kaliforniji.

Što su T-stanice i kako mogu pomoći

Uz antitijela, ljudski imunosni sustav proizvodi i velik broj T-stanica koje mogu utjecati na virus. Neke od njih mogu uništavati i stanice zaražene virusom, a nazivamo ih CD8. Ostale, tzv. pomoćne T-stanice ili CD4 važne su jer obavljaju druge imunosne funkcije poput stimulacije proizvodnje antitijela i novih T-stanica.

No stručnjaci ističu da T-stanice ne mogu spriječiti pojavu infekcije virusom s obzirom na to da se one aktiviraju tek kada je virus već dulje u organizmu. Ipak, njihova uloga može biti presudna u trenutku kada se u organizmu pojedinca počnu razvijati simptomi zaraze.

U slučaju COVID-a, T-stanice mogle bi odigrati ključnu ulogu i napraviti razliku između osoba u kojih će se razviti blagi simptomi bolesti i onih kojima će trebati hospitalizacija. Ako su sposobne 'ubiti' stanice zaražene virusom prije nego što se one prošire iz gornjeg dijela respiratornog trakta, to će utjecati i na sam tijek bolesti, smatra Annika Karlsson, imunologinja s Instituta Karolinska u Stockholmu.

Istodobno bi mogle smanjiti zarazu tako što će ograničiti količine virusa koje cirkuliraju kod zaražene osobe, što znači da ta osoba u okolinu 'izbacuje' manje virusnih čestica.

T-stanice i utjecaj na nove sojeve koronavirusa

Rezultati studije koju su proveli Sette i njegovi kolege upućuju na to da osobe zaražene koronavirusom obično u organizmu generiraju T-stanice koje ciljaju najmanje 15 do 20 različitih fragmenata proteina koronavirusa.

Koji će fragment virusa T-stanice odabrati za napad varira od osobe do osobe, što znači da će ljudi moći generirati različite T-stanice koje mogu napasti potpuno različite dijelove virusa. Sette smatra da bi upravo zbog toga virusu moglo biti znatno otežano mutiranje, čija je svrha izbjeći odgovor T-stanica.

Nakon što su otkrivene nove varijante koronavirusa, osobito južnoafričkog koji se pokazao znatno otpornijim na antitijela što ih je prouzročio dosadašnji virus, znanstvenici su počeli razmišljati o tome bi li T-stanice mogle postati znatno manje osjetljive na mutacije virusa. Prvi rezultati istraživanja imunologa pokazali su da bi se to moglo ostvariti, no ističu da je potrebno provesti još detaljnije studije da bi se dobili kvalitetniji podaci.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!