11:52 / 07.08.2021.

Autor: HRT

Tito i Tuđman igraju stolni tenis u Kumrovcu - povijesni falsifikat u par klikova

Insert iz dokumentarnog serijala "Kolaži o laži: Lažne snimke"

Insert iz dokumentarnog serijala "Kolaži o laži: Lažne snimke"

Foto: Kolaži o laži / HRTi

Digitalizacija je omogućila da danas na različite načine možemo snimati video materijale i fotografije, pa čak i manipulirati stvarnim licima ili događajima na način da izgledaju potpuno stvarno i uvjerljivo. Među ostalim tehnikama - postoji takozvani 'deepfake', tehnika kojom se lice osobe na postojećoj fotografiji ili u videu mijenja licem neke druge osobe.

Redatelj Bruno Anković u epizodi o lažnim snimkama pokušava stvoriti lažnu arhivsku snimku koja bi potencijalno mogla promijeniti tijek povijesti. U njegovom eksperimentu kompjutorski generirani bivši predsjednici Josip Broz Tito i Franjo Tuđman igraju stolni tenis u Kumrovcu. Može li se stvoriti savršen povijesni falsifikat i bi li takva snimka mogla promijeniti tijek povijesti ili barem našu percepciju o tome?

- Tu je dosta bitno samo računanje kompjutera – ti njemu zadaš parametre. Nije toliko kreativan posao koliko je zapravo tehnički, objašnjava redatelj Luka Hrgović u serijalu Kolaži o laži koji možete nedjeljom u ljetnoj shemi gledati na Prvom programu HTV-a u terminu emisije Nedjeljom u 2.

No, i davno prije pojave digitalne manipulacije, film je od svog postanka bio svojevrsna manipulacija. Često su se od postojećeg žurnalskog materijala snimali filmovi u informativnoj, ali i propagandnoj formi dok nisu izašli iz mode, ali i s pojavom televizije.

- Oni su Dnevnik svoga vremena, koji se puštao u kino dvoranama prije dugometražnih igranih filmova, i ljudi ih uzimaju za istinu. Odabir oblika filmskog zapisa, naracija, odabir što će se naći u kadru, montaža – sve su to bili nekakvi alati za manipulaciju. Naravno, te manipulacije mogu biti umjetnički motivirane, ili mogu biti politički motivirane kao što je bilo u žurnalima hrvatskog slikopisnog zavoda, priča u dokumentarnom serijalu Silvestar Mileta, filmski kritičar i povjesničar.

Dodaje kako su se ti isti kadrovi upotrebljavali i kasnije u jugoslavenskim filmovima.

- Time se potpuno mijenja kontekst. Imate isti materijal – oni su ga snimili s jednom namjerom, a kasnije se on koristi da se prokaže zlo toga režima. Onda danas opet imamo korištenje toga kao istine, napominje.

Za kreiranje deepfakea danas na internetu postoji mnoštvo alata.

- Dosta je jednostavan za upotrebu bilo kome tko se prvi put ide baviti time. Platiš dolar i oni odrade u pola sata ono što bi inače u dva dana, tri!, objašnjava producent Zoran Vujić. Ovisi o modelu, dovoljna je jedna fotografija i video koji pokreće tu fotografiju.

- Postoje stvari na koje treba paziti kod face swappinga, a to je da osoba čije lice stavljamo na drugu snimku, ima približnu, što sličniju topologiju lica. To će rezultati biti bolji. Ako je forma intervjua, to je lakše, kaže Zoran.

Insert iz druge epizode dokumentarnog serijala "Kolaži o laži: Lažne snimke"

Insert iz druge epizode dokumentarnog serijala "Kolaži o laži: Lažne snimke"

Foto: Kolaži o laži / HRTi

Fotografija je oduvijek bila manipulativna.

- Od samih početaka su ljudi imali potrebu u nju intervenirati. Koristila se za portretiranje, a već su tada ljudi bili tašti i zapravo je ta prevelika točnost fotografije bila nepoželjna, kaže Sandra Vitalić, fotografkinja i teoretičarka fotografije. Dodaje kako je manipulacija u političke svrhe uvijek bila popularna, pogotovo u totalističkim režimima, otkrila je u drugoj epizodi serijala "Kolaži o laži".

- Primjerice, Staljin je s fotografija brisao svoje bivše suradnike u trenutku kad više nisu bili podobni, i kad su bili većinom i pogubljeni. Onda se zapravo trebalo vratiti malo u povijest i promijeniti ju, priča Vitalić i dodaje: "Imamo i fotografiju na kojoj se Staljin nalazi pored Lenjina, kao u nekom prijateljskom razgovoru, a zapravo je Lenjin bio veliki Staljinov kritičar – ta situacija se nikada nije dogodila, nego se radi o fotografiji koja je spojena iz dva različita negativa i retuširana je, kaže.

Vitalić dodaje kako postoji i hrvatski primjer retuširanja fotografija, primjerice kalendar Hajduka, kada su igračima s dresova brisane zvijezde. "To je bio skandal", prisjetila se.

Kod foto žurnalizma najveći je problem to što počiva na vjerodostojnosti, dodaje.

- Zbog toga se našao u velikim problemima od 90-ih na ovamo, zbog pojave digitalne tehnologije, gdje se dovodi u pitanje mnogo stvari, kaže Vitalić.

Žurnal Filmske novosti bila je filmska kuća koja je bila posvećena Josipu Brozu Titu – pratila ga je na putovanjima, i različitim kulturnim, političkim i komemorativnim prilikama u Jugoslaviji.

- Sigurno nema osobe koja je bila snimana u toliko različitih konteksta kao Josip Broz Tito. Tako da, ako biste htjeli eksperimentirati s time, ako trebate neku osobu iz naše povijesti koja je puno snimana, svakako bih rekao Josip Broz Tito, kaže Mileta.

Uz deepfake kao temu, u drugoj epizodi serijala Kolaži o laži, cilj je bio izmanipulirati povijesnim činjenicama i kreirati lažni video materijal koji će izgledati realistično. U epizodi pratimo producente ovog dokumentarnog serijala kako stvaraju povijesni falsifikat - Josipa Broza Tita i Franju Tuđmana u partiji stolnog tenisa.

Odlučili su koristiti osobe koje fizički sliče Titu i Tuđmanu pa zamijeniti njihova lica s onima Tuđmana i Tita. Ideja je bila kreirati lažni video materijal na kojem njih dvojica igraju ping-pong. Videom su uspješno zamijenjeni identiteti glumaca, što je još jednom pokazalo koliko je jednostavno stvoriti deepfake i plasirati lažne informacije koje izgledaju nevjerojatno vjerodostojno.

- Umjetna inteligencija nauči svačiji izraz lica - nauči to na jednom čovjeku, i istu stvar nauči na drugom čovjeku. I onda je sposobna za taj izraz lica pronaći najsličniji mogući izraz lica. I onda se te dvije snimke mogu spojiti, objašnjava proces supervizor vizualnih efekata Aleksandar Ribar.

Zaključaj epizode? Bilo koji amater s jačim računalom može odraditi ovaj posao uz pomoć deepfake programa koji su svima dostupni.

- Takvih stvari još uvijek nema previše, živimo u društvu u kojem se ne lažiraju toliko stvari iz prošlosti, koliko iz sadašnjosti, ali ovo samo pokazuje koliko je moguće, kaže povjesničar Hrvoje Klasić i dodaje:

- Poanta je da se počne razmišljati o tome. Ljudi oduvijek manipuliraju – to je realnost. S tehnologijom ide puno dobrih i puno loših stvari. Protiv ovoga se boriti ne možemo. Poanta je da radimo na klimi u društvu, koja će čovjeka tjerati da ide prema onim vrijednostima gdje će pokušaji manipulacije, koji će voditi prema agresiji, nasilju, biti nedopušteni, zaključuje Klasić.

Ovdje
pogledajte prvu epizodu serijala Kolaži o laži koja se bavila lažnim vijestima, a ovdje drugu - lažne snimke.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!