Toplija i vlažnija Europa suočena s 'egzotičnim' bolestima

Infektolozi upozoravaju kako bi se Europa zbog klimatskih promjena mogla suočiti s povećanim rizikom od pojava bolesti koje šire komarci i krpelji.

Širenje komaraca već je uzrokovalo pojavu denga groznice u Francuskoj i Hrvatskoj (slučajevi na Pelješcu iz 2010.), malariju u Grčkoj, groznicu Zapadnog Nila u nekoliko zemalja jugoistočne Europe i virusa chikungunye u Italiji i Francuskoj.

- Sredozemna Europa sada je djelomično i tropska regija gdje se tigrasti komarac već udomaćio, rekao je Giovanni Rezza, ravnatelj Odjela za zarazne bolesti pri Institutu za javno zdravlje u Rimu.

On je zajedno s profesorom Janom Semenzom iz Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) autor izvješća o mogućem širenju takvih bolesti kontinentom.

- Agencije za javno zdravlje moraju unaprijediti nadzor, primjerice putem sustava ranog upozoravanja i povećati svjesnost potencijalnih rizika među zdravstvenim radnicima i u općoj javnosti, rekao je Semenza.

Ranije je širenje denge bilo ograničeno na tropska i suptropska područja jer su niske temperature ubijale larve i jajašca komaraca, kažu znanstvenici.

- Klimatske promjene, međutim, nisu jedini faktor širenja transmisivnih zaraznih bolesti Europom. Tome pridonose globalizacija i urbanizacija, upozorio je  Semenza.

U dijelovima sjeverne Europe, pak, u porastu su encefalitis i lajmska borelioza, bolesti koje šire zaraženi krpelji. Toplije zime i rana vruća ljeta mogli bi u budućnosti pogodovati porastu broja krpelja, kažu stručnjaci.

Godišnje se u EU-u u prosjeku zabilježi 65.000 slučajeva lajmske borelioze. Teško je predvidjeti koliko će se širiti transmisivne zarazne bolesti u budućnosti jer to ovisi o nekoliko čimbenika, od porasta temperatura, međunarodnih putovanja i prilagodbi klimatskim promjenama.