"Trčimo za tehnologijom i bogatstvom, nedovoljno brinemo o najbližima i prirodi"

Svjetska meteorološka organizacija predstavila je izvješće o globalnom klimatskom stanju za prošlu godinu. Za četiri najvažnija pokazatelja klimatskih promjena u 2021., koncentraciju stakleničkih plinova, podizanje razine mora, toplinu oceana, te zakiseljavanje oceana, zabilježeni su novi rekordi.

- To su kontinuirane promjene koje bitno mijenjaju Zemlju i život na njoj. Već smo ušli u fazu smo gdje imamo jako mali prozor da se možemo postaviti, kaže profesor Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Do ovako zabrinjavajućih promjena, napominje, dolazi zbog ljudske nebrige o prirodi i životu.

- Mi samo letimo za tehnologijom i bogatstvom, a nedovoljno brinemo o najbližima i prirodi – a mi smo dio prirode, i ona onda vraća svoj udarac, upozorava.

Što po tom pitanju mi sami možemo učiniti, a što poduzetnici, velike korporacije i vlade?

- Vlade mogu učiniti ono što je napravila Danska – donijeti zakon o klimi, koji onda obvezuje vladu. Mi možemo promijeniti našu energetiku, postoje znanja i tehnologije. Treba otvarati nove vrste poslova, obrazovati nove kadrove, drugačije se odnositi prema resursima – prehrambenim, energetskim, prometu. Postoji cijeli spektar stvari koje se mogu učiniti.

Svjetska meteorološka organizacija u izvješću je objavila kako su stručnjaci iz cijelog svijeta sudjelovali u opsežnim istraživanjima.

- Radi se o nekoliko desetaka tisuća autora, i preko 5000 recenzenata. To nisu samo meteorolozi i klimatolozi. Tu je i hidrologija, oceanografija, biologija, geologija, sve geo znanosti. Čak i medicina i zdravstvo, jer klimatske promjene jako utječu i na naše zdravlje. Tu i šumari i agronomi. Svi oni su došli do konsenzusa i ovih zabrinjavajućih rezultata, kaže te dodaje kako su hrvatski stručnjaci bili uključeni na nekoliko razina. Neki od njih bili su i recenzenti određenih poglavlja.

- To je sveobuhvatan rezultat rada od nekoliko godina.

Spoznajama do koje su došli, naglašava Grisogono, znanstvenici nisu niti približno zadovoljni.

Hrvatska je dobar primjer kako ne treba postupati. Ne brinemo dovoljno o otpadu, prometu, fali nam sloga i poštivanje zakona. Naše zakonodavstvo i energetika kaskaju, poljoprivreda i šumarstvo se mogu još bolje i progresivnije postaviti. Imamo potencijala i znanja, ali ga ne koristimo. Stari lobiji iz starih vremena još uvijek drže konce, smatra.

Što sporije političari budu reagirali, napominje, to ćemo jače biti prisiljeni na promjene.

- Svakodnevno nestaju određene biljne i životinjske vrste. Ovisi gdje ćemo otići, na jedan i pol ili dva stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, mi nećemo prepoznati Zemlju onakvu o kakvoj smo učili. Promjene će biti nagle – prehrana, dostupnost vode, to su urgentne stvari o kojima sada treba razmišljati i postavljati se prema tome. Rat u Ukrajini je samo jedan od tužnih pokazatelja da nedovoljno pratimo što se oko nas događa i da ne reagiramo kako treba.

Klimatske promjene uvelike utječu na sve sfere našeg života – od proizvodnje hrane do energenata. Sve to sa sobom nosi i ogromne troškove.

- Učestalost tropskih oluja, suše, intenzitet poplava – to su sve deseci milijardi dolara. Nema dovoljne sprege između obrazovanja, tehnologije, humanosti, znanosti, pa i religije. Topljenje leda je nezaustavljivo. Ima još jako puno primjera, ističe.

Sustav koji na ove promjene upozorava, kaže Grisogono, nije dovoljno dobro razvijen.

- Nema dovoljno kompetentnih centara, što je povezano i s time da smo preplavljeni s 80 posto beskorisnih informacija radi čistog konzumerizma i komercijale. Hijerarhija informacija nam nije dobro posložena, napominje.

Sve je itekako povezano, objašnjava. Mnogima se čini kako se, primjerice, otapanje ledenjaka na drugom kraju svijeta njih previše i ne tiče. Upravo suprotno, upozorava. Vladajući, dodaje, imaju pristup svim dokumentima koji ukazuju na moguće katastrofalne posljedice klimatskih promjena, ali ne mare.

- Nisu dovoljno obrazovani i skoncentrirani da to prate. Imaju dobre savjetodavce, ali viđenje i financiranje hrvatske politike je neadekvatno. Puno je važnije nadmetanje različitih političkih prepucavanja, nego aktivno i dobro djelovanje s argumentima, kaže.

Smatra i kako bi mladi trebali imati veće pravo glasa oko ovih tema.

- Trebamo svi izaći na glasovanje, i mladi trebaju više zahtijevati od političara. Trebamo izaći na ulice, napraviti mirne demonstracije i prisiliti političare. Tu se radi o mladima, jer oni neće prepoznati ni šume ni mora onakve kakve mi znamo.

Što mi možemo učiniti sad, kao pojedinci, kako bismo sačuvali planetu?

-Ja pazim koliko vrećica otpada imam sa sobom, papire stavljam isključivo u otpad za papir, klimu za hlađenje ne palim – zatvaram prozore ujutro, a zračim preko noći da optimiziram trošenje energije. Minimalno se vozim autom, ako negdje idem sam – idem javnim prijevozom. Za to ne treba puno truda, za kraj predlaže i zaključuje Grisogono.