Treba li Hrvatska zabraniti društvene mreže maloljetnicima?

Digitalna punoljetnost sve je češća tema otkako je Australija u prosincu postala prva zemlja koja je zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina. Od ove godine to je učinila i Malezija. Istim putem uskoro bi mogle i neke europske zemlje.

U Francuskoj je zakon već u proceduri, a zabrana bi se odnosila za mlađe od 15 godina. I Španjolska priprema svoj model zabrane.

Niz je zemalja koje razmatraju stroža pravila ili zabrane, poput Slovenije, Velike Britanije, Danske, Grčke, Norveške, Njemačke...

I dok se neke zemalje članice zauzimaju za uvođenje zabrane na razini cijele Europske unije, neke zemlje poput Italije traže roditeljski pristanak za otvaranje društvenih mreža.

U kojem bi smjeru Hrvatska trebala krenuti, razgovarali smo sa stručnjacima.

Od Instagrama, Tik toka, Snapchata do Facebooka... Mladi žive na društvenim mrežama.

- Ja mislim da je to učestalo i pretjerano. Općenito društvene mreže nas okupiraju, izrađene su tako da nam uvijek neke nove informacije dolaze i one nam zaokupljaju pažnju, rekao je Antun Kovačić, ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek.

- Ono što smo mi primjetili u našoj školi je da su nakon zabrane korištenja mobitela za vrijeme nastave i za vrijeme odmora učenici počeli međusobno komunicirati, družiti se više, postali kreativni u osmišljavanju kako će provesti taj odmor, istaknuo je Denis Žvorc,  ravnatelj OŠ Petra Preradovića u Zagrebu.

Neke zemlje zato idu i korak dalje. Uvode ograničenja za korištenje društvenih mreža djeci do 16 godina, a brojne ozbiljno razmišljaju o tome da slijede njihov primjer.

- Stručnjaci mentalnog zdravlja već dugi niz godina upozoravaju na ove štetne i potencijalne posljedice i tu postoji vrlo jasan konsenzus da bi ono što kasnije to bolje i da bi trebalo maksimalno odgoditi izloženost takvoj količini sadržaja u digitalnom okruženju, rekla je Dora Dodig Hundrić, pročelnica Odsjeka za poremećaje u ponašanju na edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu.

A kako bi se djecu zaštitilo od štetnog sadržaja, važno je, kaže, mijenjati i koncept društvenih mreža.

- Činjenica je da način na koji ih sada imamo, ta neograničena količina sadržaja, sadržaj koji je potpuno neprimjeren, gdje vi možete pratitit live prijenos rata ili gdje možete biti izloženi pornografskom sadržaju taj dio, potom ovaj strukturalne karakteristike poput automatskog reproduciranja sadržaja ili elemenata kockanja i prikrivenog oglašavanja, znači napravljene su te sve aplikacije da nas što duže zadrže u tome digitalnom svijetu i da budu što adiktivnije, ističe Dodig Hundrić.

U svemu, upozoravaju stručnjaci, ne treba zaboraviti roditelje koji bi to trebali nadzirati. I njima je potrebna podrška.

- Nema svatko privilegiju da ima baku djeda, tetku nekoga tko će pomoći djeci. Majka i otac recimo rade u zdravstvu popodne i nemaju neki način da kontroliraju hoće li dijete naći neki način da konzumira društvene mreže odnosno ako tu bude zabrana i odgovornost na roditeljima i djeci, a ne na onima koji osiguravaju i trebaju biti odgovorni za takve sadržaje. To vam je otprilike kao da na jednoj derutnoj zgradi radite na vizuri i zapravo na zgradi koju treba srušiti napravite novu fasadu, rekla je Ella Selak Bagarić, klinička psihologinja u Hrvatskoj psihološkoj komori.

Zato, dodaje, treba pronaći sadržaj u realnom životu koji je dostupan svoj djeci.

- Ako su nam djeca uključena u sport ili umjetnost u kojoj se samoostvaruju imaju pozitivne vršnjačke interakcije imaju nekakve modele na koje se mogu ugledati to će biti izbor djece. Radije će provesti vrijeme u sportskoj dvorani, ali isto tako moramo znati da je to zadaća države i lokalne samouprave da podrže roditelje da ne radimo segreaciju do koje danas dolazi, naglašava Sleak Bagarić.

U kojem će smjeru Hrvatska tek se treba raspravljati.

- O tome se vode rasprave u Europi, vode se svuda jer činjenica je da djecu treba zaštititi od prekomjerene uporabe tih mobitela. To je vrlo složeno pitanje i zato postoje različite inicijative naravno i mi razmišljamo o svemu tome, rekao je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova - 5. veljače.

Bruxelles, čini se, priprema nova pravila za digitalni prostor, a sve je jasnije da zaštita maloljetnika postaje jedno od ključnih pitanja europske politike. Ideja o dobnoj granici do 16 godina sve više dobiva na težini, a popis zemalja koje je zagovaraju sve je duži.