Trećina starijih od 65 nakon COVID-a razvije nove zdravstvene probleme

14.02.2022.

12:00

Autor: HRT/Hina

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Zdrav život / HRT

U gotovo trećine (32 od 100) osoba starijih od 65 godina koje su se u 2020. zarazile covidom-19 razvio se barem jedan novi ili trajni zdravstveni problem koji je zahtijevao liječničku pomoć u mjesecima oporavka nakon početne infekcije, a to je 11 više u usporedbi s onima koji nisu oboljeli od covida, rezultati su američke studije objavljene u časopisu British Medical Journal (BMJ).

To se odnosilo na stanja povezana s glavnim tjelesnim organima i sustavima, među kojima su srce, bubrezi, pluća i jetra, kao i na komplikacije s mentalnim zdravljem.

Istraživanje su proveli američki znanstvenici na gotovo 133.000 Amerikanaca starijih od 65 godina zaraženih koronavirusom u 2020. godini i na otprilike jednakom broju osoba koje nisu bile zaražene covidom iz usporednih skupina.

U studiji o učestalosti i ozbiljnosti posljedica (novih zdravstvenih stanja) nakon infekcije COVID-om među starijima od 65 godina pokazalo se da je gotovo svaki treći pacijent koji je obolio od covida zatražio liječničku pomoć najmanje tri tjedna nakon dijagnoze zbog novog ili trajnog zdravstvenog problema, što je 11 posto veća stopa nego što je uočeno u usporednoj skupini.

U odnosu na usporednu grupu iz 2020., u pacijenata oboljelih od COVID-a  uočen je povećan rizik od nastanka niza zdravstvenih problema, među kojima i od respiratornog zatajenja (dodatnih 7,55 slučajeva na 100 osoba), umora (dodatnih 5,66 slučajeva na 100 osoba), visokoga krvnog tlaka (dodatnih 4,43 slučajeva na 100 ljudi) i dijagnoze poremećaja mentalnog zdravlja (dodatnih 2,5 slučajeva na 100 osoba), ustanovili su američki znanstvenici.

Slični su nalazi otkriveni i u slučaju usporedne skupine iz 2019. 

Kada su stanje pacijenata oboljelih od COVID-a usporedili sa stanjem osoba prethodno zaraženih ostalim respiratornim virusima, poput virusa gripe, pokazalo se da su novi zdravstveni problemi s respiratornim zatajenjem, demencijom i umorom bili češći nakon oboljenja od COVID-a.

S obzirom na to da se radi o opservacijskoj studiji, nije moguće utvrditi precizan uzrok, a istraživači priznaju i neka ograničenja u istraživanju, poput mogućnosti da neke dijagnoze možda nisu posljedica novih zdravstvenih problema izazvanih zarazom COVID-om.


No istodobno upozoravaju da će, s obzirom na više od 357 milijuna ljudi zaraženih koronavirusom u svijetu "broj preživjelih s raznim posljedicama nakon akutne infekcije nastaviti rasti".

- Ovi nalazi dodatno ističu širok raspon težih posljedica nakon akutne infekcije virusom SARS-CoV-2. Razumijevanje veličine rizika od razvoja težih kliničkih posljedica moglo bi poboljšati postavljanje dijagnoze, kao i proces liječenja osoba s posljedicama nastalim nakon akutne infekcije SARS-CoVom-2, stoji u članku objavljenom u BMJ.

Znanstvenici zaključuju i da bi rezultati do kojih su došli mogli pomoći pružateljima usluga i ostalim ključnim dionicima da predvide razmjere budućih zdravstvenih komplikacija i poboljšaju planiranje korištenja zdravstvenih resursa.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!