U HAZU obilježeno pola stoljeća Zagrebačke škole biološke antropologije

Tjelesno zdravlje djece i mladih te utjecaj tjelesne aktivnosti na njihov razvoj bili su u središtu međunarodnog znanstvenog skupa kojim je u Knjižnici HAZU-a obilježeno 50 godina Zagrebačke škole biološke antropologije, uz dodjelu nagrada "Dragutin Gorjanović Kramberger".

Predsjednik HAZU-a, akademik Velimir Neidhart, istaknuo je da je Zagrebačka škola prepoznata u razvoju hrvatske biološke antropologije i u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.

- Tijekom proteklih pet desetljeća postala je prepoznatljivo mjesto susreta različitih znanstvenih generacija i disciplina, prostor razmjene znanja, novih istraživačkih ideja i međunarodne suradnje, rekao je Neidhart, istaknuvši doprinos akademika Pavla Rudana razvoju hrvatske antropologije i međunarodnoj afirmaciji škole.

Tajnik Razreda za prirodne znanosti HAZU-a, akademik Goran Durn, istaknuo je da je Zagrebačka škola u dobroj formi te naglasio važnost interdisciplinarnog pristupa proučavanju čovjeka.

Počasni predsjednik organizacijskog odbora, akademik Pavao Rudan, govorio je o počecima škole, koji sežu u 1965. i 1966. godinu, te o osnivanju Europskog antropološkog društva u Zagrebu 1966. i Instituta za antropologiju 1992. godine.

Mladima je poručio da se trebaju kretati i koristiti kineziološkim metodama i znanjima kako bi očuvali zdravlje u starijoj dobi.

Dodijeljene nagrade za doprinos antropologiji

Nagradu "Dragutin Gorjanović Kramberger" dobili su Maruška Vidovič, stručnjakinja za medicinsku antropologiju i javno zdravstvo na Nacionalnom institutu za javno zdravlje u Ljubljani i osnivačica prve antropološke škole u Sloveniji, Damir Marjanović, ravnatelj Instituta za antropologiju u Zagrebu i stručnjak za molekularnu antropologiju te populacijsku i forenzičku genetiku, i akademik Mladen Juračić, voditelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU-a i stručnjak za geologiju mora.

U znanstvenom dijelu skupa, Craig Williams sa Sveučilišta u Exeteru (Ujedinjeno Kraljevstvo), predstavio je rezultate istraživanja o izravnoj korelaciji stupnja fizičke aktivnosti i fitnessa kod djece i mladih s razinama razvoja kognitivnih i mentalnih sposobnosti.

Vedrana Sember s Primorskog sveučilišta u Sloveniji predstavila je praćenje visine i težine djece i mladih u Sloveniji od 1983. godine i njihovu fizičku aktivnost kroz desetljeća, a Goran Marković s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu predstavio je istraživanja o funkciji i transformaciji živčano-mišićnog sustava, s ciljem optimiranja izvedbe u sportu te prevencije i rehabilitacije ozljeda i bolnih sindroma.

Predsjednik FIEPS Europe Dario Novak u izjavi za Hinu pojasnio je svoje završno izlaganje o bio-kulturnoj antropologiji tjelesne spremnosti djece i mladih.

- Ispitujem je li tjelesna spremnost determinirana isključivo biološkim mehanizmima ili je pod utjecajem okolišnih i društvenih faktora. Naša istraživanja pokazuju da su biologija, genetika, ali i društvo, okolina, prehrana, sociološki aspekti utkani u tjelesnu spremnost djece i mladih. Zato valja razvijati javnozdravstvene politike koje neće okrivljavati pojedinca za lošiju spremnost, pojasnio je.