U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju izložba posvećena znanstveniku Miji Kišpatiću

Na Međunarodni dan muzeja, u ponedjeljak 18. svibnja, Hrvatski prirodoslovni muzej iznimno će biti otvoren za posjetitelje uz besplatan ulaz, i otvoriti izložbu "Velikani hrvatskog prirodoslovlja - Mijo Kišpatić samozatajan vizionar".

Uz 175. obljetnicu rođenja i 100. obljetnicu smrti Mije Kišpatića izložba prvi put na jednom mjestu donosi priču o znanstveniku čija su istraživanja bila desetljećima ispred svog vremena od revolucionarnih radova o nastanku Zemljine kore do popularizacije znanosti među širom publikom krajem 19. stoljeća.

Na dan u tjednu kada tradicionalno muzeji ne rade posjetitelji će moći vidjeti vrijedne muzejske predmete, arhivsku građu, rijetke publikacije i multimedijalne sadržaje koji otkrivaju život i rad samozatajnog vizionara hrvatske znanosti, predvodnika hrvatske geoznanosti, prvog hrvatskog doktora prirodnih znanosti, začetnika seizmologije i pedologije u Hrvatskoj te jednog od ključnih ljudi u razvoju mineralogije, petrologije i prirodoslovne muzeologije.

Kišpatić je bio izniman prirodoslovac, znanstvenik, muzealac, učitelj i popularizator znanosti, a njegov opus obuhvaćao je petrografiju, geologiju, seizmologiju, zoologiju, botaniku, pedologiju pa čak i arheologiju, ističe se u najavi.

- Unatoč velikom znanstvenom ugledu ostao je samozatajan čovjek čije je ime s vremenom nepravedno palo u sjenu. Upravo zato izložba nastoji istaknuti njegovu trajnu važnost i vratiti ga među najistaknutije velikane hrvatske znanstvene baštine, dodaje se.

Tijekom života objavio je 180 znanstvenih, stručnih i popularnih djela, ostavivši neizbrisiv trag u razvoju hrvatske znanosti i kulture.

Poseban naglasak izložbe stavljen je na njegova revolucionarna istraživanja bosanske serpentinske zone, koja su desetljećima preduhitrila svjetska znanstvena tumačenja geološke građe Zemlje i procesa nastanka oceanske kore. Kišpatićeva disertacija iz 1881. godine smatra se jednim od pionirskih radova moderne petrologije, a njegovi zaključci o evoluciji magme i podrijetlu stijena potvrđeni su tek mnogo kasnije razvojem suvremene geoznanosti.

Izložba ga prikazuje i kao predanog profesora i pedagoga, ravnatelja Mineraloško-petrografskog odjela Narodnoga muzeja i autora popularno-znanstvenih djela koja su krajem 19. stoljeća imala gotovo prosvjetiteljsku ulogu u hrvatskom društvu.

Koordinatorica i jedna od autorica izložbe Iva Mihoci naglašava važnost vraćanja Mije Kišpatića u središte hrvatske znanosti i kulture, kao jednog od znanstvenika, popularizatora znanosti i prosvjetitelja naroda čiji je doprinos bio toliko opsežan da ga danas ponovno otkrivamo u punom značenju.

- Ovom izložbom željeli smo pokazati koliko je njegov rad bio međunarodno relevantan, važan za razvoj i popularizaciju hrvatske prirodoslovne znanosti, muzeologije i obrazovanja. Kišpatić jest bio vrhunski znanstvenik, ali prije svega izniman popularizator znanosti koji je znanje približavao široj publici i svim slojevima društva, ustvrdila je.

Izložba ostaje otvorena do 1. rujna.