Umjesto fact checkera - slobodno izražavanje

Prije nekoliko dana, div društvenih mreža, Meta, ukinuo je tzv. 'fact-checking' u Sjedinjenim Državama. Zamijenit će ga sustav sličan onome na mreži X, koji je smanjio ograničenja u raspravama o spornim temama poput migracija i rodnog identiteta. Taj potez znači i veliki zaokret u Metinoj politici moderiranja sadržaja.

"Uklonili smo vašu objavu. Sadržaj krši naše standarde zajednice po pitanju neželjenog sadržaja."

Ovakva objašnjenja na Facebooku, nakon što mreža obriše objave za koje su tzv. fact checkeri procijenili da nisu primjerene - uskoro bi mogla postati prošlost. Vlasnik platforme Mark Zuckerberg odlučio je ukinuti fact checkere poručivši da se mreža vraća svojim korijenima slobodnog izražavanja. 

- Fact checkeri postali su previše politički pristrani i uništili su više povjerenja nego što su ga stvorili, rekao je Zuckerberg. 

Profesor Stjepan Lacković s Veleučilišta Baltazar takvu odluku smatra lošom jer društvenu mrežu ostavlja bez profesionalnog tijela koje provjerava i reagira na za društvo opasne informacije i dezinformacije. 

- Facebook je pun smeća i druge mreže su pune smeća i sad više nemamo smetlare, iako oni nisu bili smetlari, oni su samo korigirali i inzistirali na točnosti informacija. Mi smo informacijska bića. Nama trebaju informacije kod donošenja odluka, a ako Vam netko da lažnu informaciju možete donijeti lošu odluku, kaže Lacković. 

Politički analitičar Aleksandar Musić ističe da ga Zuckerbergov manevar ne iznenađuje jer se, kaže, kao biznismen dodvorava novom američkom predsjedniku. Upozorava i da nikad u povijesti čovječanstva informacija nije bila toliko brzo dostupna, decentralizirana, ali i ubojita.

- Ljevičari, centristi, desničari, pogotovo oni koji operiraju u javnom prostoru, izgovaraju ogromne količine gluposti, da ne kažem laži i neistina, ali ono što se pokazalo kod američkih, europskih i hrvatskih fact checkera je da su jako žmirili na gluposti jedne strane, a da su se proaktivno obračunavali s glupostima druge strane, jasan je Musić. 

Informacijski stručnjak Marko Rakar podsjeća da se javni govor preselio na privatne platforme, što je za demokraciju i dobro, ali i opasno.  

- Dakle, bilo tko od nas može lansirati bilo koju misao, kakva god ona bila, i plasirati je cijelom svijetu istovremeno. Dok nismo to imali, mogli smo otići u lokalni kafić, birtiju i vikati svima koji su bili tamo i samo oni koji su bili u toj prostoriji bili su izloženi tim mislima, idejama, koliko god one pametne ili lude bile, kaže.

Rakar smatra da kontrola objavljenih sadržaja ipak mora postojati, no učinkovit model ne postoji jer je, kaže, nemoguće svakodnevno kontrolirati milijarde novih poruka. Facebook pak najavljuje uvođenje sustava bilješki prema kojem korisnici ocjenjuju istinitost određenih objava. No, i taj model je, poručuju stručnjaci, prepun rupa. 

- Ovdje imamo situaciju da će doći do polarizacije da će ljudi koji zastupaju neke teme staviti da nije istina, iako znaju da je istina, odnosno automatizirani sustavi, odnosno botovi će po željama nekih postove označavati kao neistinite, odnosno istinite, kaže Zlatan Morić, voditelj studija Kibernetičke sigurnosti, Algebra. 

Svi stručnjaci slažu se u jednom - pošteni i nepristrani mehanizam za kontrolu napisanog na društvenim mrežama ne postoji. Jedino što možemo je ulagati u obrazovanje kako bi korisnici sami znali razlikovati informacije od dezinformacija.