Profesor Bušelić: Kritičko mišljenje razvija se i uz umjetnu inteligenciju

Umjetna inteligencija mijenja svijet brže nego nego što je to bilo ikada prije. Dok se stručnjaci suočavaju s izazovima kako regulirati razvoj umjetne inteligencije koja nudi tehnološke inovacije, pojavom ChatGPT-a u studenom 2022. generativna UI je postala dostupna širokoj javnost, a ušla je i u sve obrazovne sustave.

Generativna umjetna inteligencija tek je dio UI, zanimljiva je jer je pristupačna, a posebno stoga što je kreativna, stvara novi sadržaj. Obrazovni sustavi, koliko god bili standardizirani, teško joj se mogu oduprijeti budući da je postala dio svakodnevice različitim kategorijama korisnika, pa i nastavnicima i studentima.

Komunikacija s računalom tako može rezultirati nekim napisanim radom, esejom, seminarom, ovisno o tome što je postavljeni cilj. Vjeran Bušelić, profesor s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, smatra da je upotreba umjetne inteligencije došla do razine kada ju se više ne smije ignorirati.

- Generativna umjetna inteligencija može dati jako puno, prvenstveno kroz kvalitetnu i sadržajnu komunikaciju, kazao je Bušelić. Budući da je bazirana na jezičnim modelima (LLM), vrlo je bitna jezična preciznosti i u dijalogu kvalitetna komunikacija.

"Od hipoteze do debate: Kako UI potiče kritičko mišljenje"

Profesor Bušelić ne smatra da studentima treba ograničavati korištenje ChatGPT-a. Dapače, kaže da je vještina korištenja umjetne inteligencije izuzetno važna te potiče studente da na tome rade. Uveo je u redovnu nastavu primjenu ChatGPT i ponudio ga u okviru kolegija Informacijska pismenost i kritičko razmišljanje, koji se izvodi još od 2016. godine.

Odbacuje bojazan koja se mogla čuti s početkom pojave ChatGPT-a da će se smanjiti kritičko razmišljanje studenata te interakcija između studenata i profesora. Studente vodi da u procesu kroz nekoliko segmenata, uz pomoć umjetne inteligencije, od postavljene hipoteze dođu do debate. U procesu razrade hipoteze studenti razvijaju vještine kritičkog razmišljanja i informacijske pismenosti. Sve se finalizira kroz debatu, koja nije toliko česta u obrazovnom procesu.

Vrijednost ChatGPT-a u obrazovanju vidi se kroz personalizirani odnos, jer se prilagođava potrebama korisnika. Studenti ga mogu koristiti za učenje i pomoć u pisanju, ali to ne znači da će tako proći ispit. Bušelić ističe da bi se za napisano i mogla zaraditi "petica", ali se na usmenom ispitu može lako vidjeti koliko je toga student zapravo usvojio, a koliko se "švercao".

Generativna umjetna inteligencija, kazao je, može biti izvrstan način stjecanja novih znanja, ako naučimo kako učiti i raditi s njom. Besplatna je, stalno na raspolaganju i prilagođena osobnom znanju. Podsjeća da je bitno naučiti koristiti neke postojeće vještine poput informacijske i digitalne pismenosti, kritičkog razmišljanja te usavršiti i dodatno se posvetiti - postavljanju pitanja i vođenju dijaloga.

- Generativni UI nema ništa protiv da ga se ispituje do razine do koje bi neka stvarna osoba zauvijek prekinula svaku interakciju s vama, navodi Vjeran Bušelić koji je prošloga tjedna na Tehničkom veleučilištu Zagreb predstavio knjigu "In Search for Knowledge: Reskilling for Generative AI from the First Principle", a koja je i postala priručnik studentima.

Način studiranja i tržište rada se mijenjaju, a obrazovne institucije navode kako nastoje odgovoriti tim izazovima. Teško je pronaći dio života u kojemu UI nije integriran, stoga je osim tehnološkog napretka bitno osigurati njegovu etičku primjenu te poštivanje načela među kojima su odgovornost, transparentnost, očuvanje privatnosti, dobrobit društva i okoliša.