14:22 / 29.04.2021.

Autor: A.M./Hina/HRT

Umjetna inteligencija u borbi protiv onečišćenja otočja Galapagos plastikom

Otpad u moru

Otpad u moru

Foto: Grgo Jelavic / PIXSELL

Znanstvenici su razvili alat koji zahvaljujući umjetnoj inteligenciji može predvidjeti gdje i kada će plastični otpad iz oceana naplaviti obale otočja Galapagosa, jedinstvenog i ugroženog ekosustva.


- Svake godine više od osam tona plastičnog otpada prikupi se na plažama tog izoliranog otočja u Tihom oceanu, rekla je Stephanie Ypma, znanstvenica sa Sveučilišta u Utrechtu (Nizozemska) na Skupštini Europske unije za geoznanost.

Taj plastični otpad potječe s američkog kontinenta i goleme međunarodne flote ribarskih brodova.

Otpad nošen morskim strujama taloži se na plažama tog otočja upisanog na UNESCO-ov popis svjetske baštine kao stanište jedinstvene faune na svijetu (divovske kornjače Galapgaos, iguane i drugih).

- Onečišćenje plastikom "glavna je prijetnja vrstama u divljini" jer mikročestice često završavaju u želucu životinja, napominje znanstvenica.

- Prijetnja je tim više zabrinjavajuća jer se procjene onečišćenja podcjenjuju: tek se majušni dio obala (samo 1 posto) čisti od tih naplavina, "dakle vjerojatno ima više od osam tona otpada", napominje Stephanie Ypma.

Institut za oceanografska i atmosferska istraživanja iz Utrechta razvio je digitalni alat koji omogućuje da se "optimizira" čišćenje, a što je nemoguće provesti na svim obala otočja Galapogosa jer nema dovoljno novca.

Projekt koji je pokrenuo Galapagos Conservation Trust, ustanova za očuvanje životinja sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, treba lokalizirati približavanje plastičnog otpada obalama kako bi otkrio mjesta koja su najviše onečišćena i najpristupačnija za čišćenje.

Simulacijski alat, nalik animiranoj meteorološkoj karti, pokazuje kako plastika pluta oceanom i kreće se prema kopnu. Alat obuhvaća više parametara (oceanski protok, sastav plastičnih čestica...) i upisuje u bazu podataka te izrađuje izračune strojnim učenjem ("machine learning").

Istodobno, plutajući senzori GPS-a omogućuju mjerenje kretanja vode prema kopnu.

Podaci iz te operacije promatranja, koja se treba provesti ovog ljeta, bit će kombinirani sa simulacijama umjetne inteligencije kako bi se postiglo pouzdano predviđanje.

- Naši prvi rezultati obećavaju, kaže znanstvenica i nada se da bi se taj model mogao primijeniti i na onečišćenje drugih otoka u Pacifiku.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!