'Umjetna inteligencija više nije IT tema, nego pitanje BDP-a'

Dok se najveće sile nadmeću za tehnološku i gospodarsku prednost, Europa traži vlastitu poziciju između regulacije i razvoja. O značenju summita u New Delhiju, geopolitičkim pomacima i posljedicama za demokraciju i gospodarstvo u Studiju 4 HTV-a govorio je Aco Momčilović, stručnjak za umjetnu inteligenciju.

Indija se pozicionira kao glas Globalnog Juga

Momčilović ističe da summit ima globalni značaj, ali i posebno značenje za Indiju koja se vrlo jasno pokušava pozicionirati kao lider Globalnog Juga, dijela svijeta koji je dosad bio zanemaren u razvoju umjetne inteligencije. Dodaje kako je Indija iskoristila svoje demografske, tehnološke i političke prednosti kako bi se predstavila kao „treći put“ između SAD-a i Kine, ne samo tehnološki, nego i diplomatski i ekonomski.

Umjetna inteligencija više nije IT tema, nego pitanje BDP-a

Jedna od ključnih poruka summita, ističe Momčilović, jest potpuna promjena perspektive jer "umjetna inteligencija više nije pitanje IT-a. Ona je sada pitanje BDP-a i odnosa među državama".

Na summitu se više nije govorilo primarno o sigurnosti umjetne inteligencije, već o njezinim ekonomskim, društvenim i industrijskim posljedicama te o tome kako se zemlje mogu uključiti u taj proces. Time se, smatra, jasno vidi podjela svijeta na interesne sfere: SAD na vrhu, Kina odmah iza, a Indija kao predvodnica zemalja koje tek hvataju korak.

Demokratizacija umjetne inteligencije i uloga države

- Važna tema bila je i dostupnost umjetne inteligencije. Govorilo se o demokratizaciji umjetne inteligencije, o tome da ona mora postati dio državnih infrastruktura i dostupna široj populaciji, objašnjava Momčilović.

To, dodaje, podrazumijeva velika ulaganja u infrastrukturu, ali i masovnu edukaciju građana, kako bi umjetna inteligencija bila primjenjiva u praksi, a ne samo u elitnim tehnološkim krugovima.

Fokus na implementaciju, a ne na vrhunski razvoj

Iako Indija ulaže milijarde dolara u AI start-upove, Momčilović upozorava da se ne radi o iznosima koji bi je odmah svrstali uz SAD ili Kinu. Indija je vrlo realno procijenila gdje može biti konkurentna. Ako ne može dominirati u samom razvoju, može postati svjetski lider u implementaciji, kaže.

Prema njegovim riječima, Indija nudi svijetu kapacitete za skaliranje umjetne inteligencije: podatkovne centre, stručnjake za primjenu, energiju i industrijsku infrastrukturu.

'Tko vlada umjetnom inteligencijom, vlada svijetom'

Na pitanje jesmo li ušli u razdoblje u kojem se 'dijele karte', Momčilović se prisjetio poznate izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ta rečenica da će onaj tko zavlada umjetnom inteligencijom zavladati svijetom danas se vrlo jasno vidi u praksi, kaže.

Politički lideri, dodaje, već godinama shvaćaju važnost umjetne inteligencije, a summit u Indiji pokazuje da se pozicije sada aktivno zauzimaju – u prvom, drugom i trećem redu.

Europa: regulirali smo, ali jesmo li spremni za primjenu?

Govoreći o Europi, Momčilović smatra da je doneseni AI Act važan korak, ali i potencijalna slabost. Mi smo regulaciju odradili. Sada je ključno pitanje znamo li je implementirati, upozorava.

Europa je, prema njegovim riječima, brza u reguliranju, ali spora u stvaranju uvjeta za razvoj, testiranje i financiranje vlastitih rješenja.

– Možemo govoriti o transparentnosti i povjerenju, ali to je slaba pozicija ako nemamo vlastite globalno relevantne kompanije, kaže, ističući da europske tvrtke gotovo da ne postoje među vodećima u svijetu umjetne inteligencije.

Gdje su bile velike tehnološke kompanije?

Zanimljivo je i to da na summitu nije bilo predstavnika najvećih američkih tehnoloških kompanija. To pokazuje da Indija pokušava okupiti ostatak svijeta, dok Amerikanci razvoj umjetne inteligencije i dalje prepuštaju svojim korporacijama,  objašnjava Momčilović.

Dodaje kako to potvrđuje da ne postoji jedinstvena globalna strategija, već više paralelnih puteva razvoja umjetne inteligencije.

Više pogledajte u videoprilogu: