Zvono na uzbunu: Staklenički plinovi u 2023. dosegnuli rekorde

Razine stakleničkih plinova porasle su u tolikoj mjeri da su u 2023. dosegnule rekordnu razinu, upozorili su stručnjaci UN-a.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da se ugljični dioksid (CO2) u atmosferi nakuplja brže nego ikada dosad tijekom ljudskog postojanja na Zemlji. Njegova je razina u samo dvadeset godina porasla za više od 10 posto.

U svome godišnjem biltenu o stakleničkim plinovima objavljenom u ponedjeljak, WMO piše da su u 2023. globalne prosječne površinske koncentracije stakleničkih plinova CO2, metana i dušikova oksida dosegnule 151 posto, 265 posto, odnosno 125 posto predindustrijskih razina.

Povećanje je posljedica golemih požara koji su zahvatili vegetaciju i mogućeg smanjenja apsorpcije ugljika iz šuma tijekom 2023. u kombinaciji s konstantno visokim emisijama fosilnih goriva koja nastaju zbog ljudske aktivnosti, kazali su stručnjaci.

- Ovo je više od statistike. Svaki djelić je bitan, svaki, mali dio stupnja. To utječe na brzinu topljenja leda, podizanje razine oceana, njihovo zagrijavanje. To je važno za ljude koji su svake godine izloženi ekstremnoj temperaturi. Tu je utjecaj na ekosustave i gospodarstva. Ugljikov dioksid nakuplja se u atmosferi brže nego ikada u ljudskoj povijesti, izjavila je zamjenica glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije Ko Barrett.

'Svako i najmanje povećanje temperature utječe na naše živote i planet'

Bilten, koji donosi izvještaj o koncentracijama stakleničkih plinova, a ne o razini njihovih emisija, objavljen je uoči održavanja godišnje konferencije UN-a o klimi da bi poslužio kao skup informacija sudionicima, a sljedeći mjesec u Azerbajdžanu se održava Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29).

- Još jedna godina i još jedan rekord. Ovi bi podaci trebali zvoniti na uzbunu donositeljima odluka, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

Dodala je kako je sada sasvim jasno da je svijet "skrenuo s pravog puta" kada je posrijedi ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma UN-a kojim su se članice obvezale da će globalno zagrijavanje nastojati ograničiti znatno ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine, a konkretan je cilj bio postići maksimalno ograničenje na 1,5C iznad predindustrijske razine.

- Ovo je više od obične statistike. Svako i najmanje povećanje temperature rezultira konkretnim utjecajem na naše živote i naš planet, upozorila je.

Povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi tijekom 2023. bilo je veće od onoga u 2022., premda niže u odnosu na povećanje evidentirano tri godine prije toga, kažu meteorolozi.

No sve dok se emisije događaju, staklenički plinovi će se nastaviti nakupljati u atmosferi, što neminovno rezultira porastom temperature na globalnoj razini.

S obzirom na iznimno dug životni vijek CO2 u atmosferi, razina temperature koja je već uočena zadržat će se nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije brzo uspiju smanjiti na neto nulu. Pojam neto nule odnosi se na ravnotežu između količine emitiranih i uklonjenih stakleničkih plinova u atmosferi.

U posljednjih 20 godina razine ugljičnog dioksida porasle su za 11,4 posto u odnosu na one koje je 2004. evidentirala WMO-ova mreža nadzornih stanica 'Global Atmosphere Watch'.