Utjecaj gena na dugovječnost podcijenjen

Ljudi imaju dvostruko veću vjerojatnost da će naslijediti svoj životni vijek nego što se prije mislilo, prema timu istraživača predvođenom znanstvenicima s Weizmannovog instituta u Izraelu.

"Genetski doprinos" duljini života osobe iznosi oko 50 posto, otkrio je tim nakon pretraživanja zdravstvenih baza podataka u Danskoj i Švedskoj.

Objavljeni u časopisu Science, rezultati bi mogli "imati dalekosežne implikacije za istraživanje starenja i javno zdravlje", prema Weizmannovom institutu, čiji su se znanstvenici udružili s Karolinskim institutom u Švedskoj i Sveučilištem u Leidenu kako bi proveli istraživanje.

Desetljećima su mnogi znanstvenici vjerovali da je doprinos gena i podrijetla dugovječnosti od oko 10 do možda 25 posto - podcjenjivanja koja proizlaze iz ograničenih povijesnih podataka o zdravlju i smrtnosti.

- Dugi niz godina smatralo se da ljudski životni vijek gotovo u potpunosti oblikuju negenetski čimbenici, što je dovelo do znatnog skepticizma prema ulozi genetike u starenju i prema izvedivosti identificiranja genetskih odrednica dugovječnosti, rekao je Ben Shenhar iz Weizimannova instituta.

Smrtnost zbog rata, zaraznih bolesti, posljedica fizičkog ili nesigurnog rada, nesreća, loše prehrane, nedostatka medicinske skrbi i drugih takvih vanjskih uzroka nije uvijek bilo lako prepoznati u zapisima.

- Okolišni faktori, poput bolesti ili životnih uvjeta, snažno utječu na to koliko dugo netko živi i često prikrivaju ili zbunjuju potencijalne genetske učinke, reklo je Američko udruženje za napredak znanosti/AAAS, izdavač časopisa.

- Nasljedni uzroci smrti - za one koji ne budu ubijeni vanjskim uzrocima - znače procese koji nastaju unutar tijela, uključujući genetske mutacije, bolesti povezane sa starenjem i pad fizioloških funkcija s godinama, rekli su istraživači.

- Ako je heritabilnost visoka, kao što smo pokazali, to stvara poticaj za traženje genskih varijanti koje produžuju životni vijek, kako bi se razumjela biologija starenja i, potencijalno, terapijski se s tim pozabavila, rekao je Shenar.

Druga nedavna istraživanja ukazala su na potencijalnu ulogu aminokiseline taurina, u usporavanju procesa starenja. Neki znanstvenici istaknuli su 200-godišnji životni vijek grenlandskog kita, dugovječnost koja se pripisuje proteinu u stanicama ovog arktičkog diva koji štiti od kancerogenih mutacija.