Zatopljenje oceana prijeti češćim izbjeljivanjem Velikog koraljnog grebena

21.03.2022.

08:40

Autor: V.G./HRT/Hina

Veliki koraljni greben

Veliki koraljni greben

Foto: Lucas Jackson / REUTERS

Morske vode Australije suočavaju se s češćim i ozbiljnijim morskim toplinskim valovima koji prijete Velikom koraljnom grebenu, navodi se u izvješću u ponedjeljak u trenutku kad je tim UN-a u posjetu kako bi procijenio treba li to mjesto svjetske baštine biti na popisu lokacija koje su "ugrožene".


Greben je u opasnosti od još jednog masovnog izbjeljivanja, nakon tri u proteklih šest godina, jer su temperature mora na sjeveroistočnoj obali Australije porasle na čak 2-4 stupnja Celzija iznad prosjeka, objavila je australska ekološka skupina Vijeće za klimu u izvješću.

Vladina uprava za morski park Veliki koraljni greben prošlog je petka priopćila da je većina morskog parka uz obalu države Queensland tijekom ljeta bila pogođena "značajnim toplinskim stresom", koji na južnoj hemisferi pada između prosinca i veljače.

Morski toplinski valovi utječu na ribarstvo, štete vrstama i štete turizmu.

- Postaje tmurno i dolazimo do točke u kojoj ne možemo u kontroliranom laboratorijskom okruženju čak ni simulirati kombinaciju uvjeta kojima je greben izložen kako bismo analizirali, rekla je morska biologinja Jodie Rummer sa Sveučilišta James Cook u Queenslandu.

Ako se klimatske promjene nastave neumanjenim intenzitetom greben bi se mogao suočiti s događajima izbjeljivanja svake godine nakon 2044., priopćilo je Vijeće za klimu.

Izvješće je objavljeno na dan kada stručnjaci UNESCO-a započinju desetodnevni posjet Australiji kako bi se sastali sa znanstvenicima, regulatorima, kreatorima politike, lokalnim zajednicama i domorodačkim čelnicima kako bi procijenili vladin plan Reef 2050.

Glavni cilj tima je procijeniti odgovara li vladin plan "na prijetnje koje Velikom koraljnom grebenu predstavljaju klimatske promjene i drugi čimbenici, te određuje li put za ubrzano djelovanje", navodi UNESCO u priopćenju.

Izvješće stručnjaka očekuje se početkom svibnja, a dovest će do preporuke Odboru za svjetsku baštinu - koji bi se trebao sastati krajem lipnja - o tome treba li to mjesto biti na popisu "ugroženih" lokacija.

Uz žestoko lobiranje Canberra je 2015. i prošle godine izbjegla neugodnost uvrštenja na popis "ugroženih", iako se konzervativna vlada opirala podizanju praga za smanjenje emisija ugljika za 2030., koje se smatraju glavnim uzrokom globalnog zatopljenja.

Vijeće za klimu želi da Australija do 2030. smanji svoje emisije ugljika za 75 posto ispod razine iz 2005. što je gotovo tri puta više od vladinog cilja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!