Željko Ivezić - jedan od najutjecajnijih Hrvata u svijetu astronomije

Jeste li znali da se u Čileu gradi najmoćniji teleskop na svijetu? Opservatorij nazvan "Vera Rubin" financiraju Sjedinjene Američke Države, a za direktora izgradnje imenovan je Hrvat, profesor astrofizike na Sveučilištu Washington Željko Ivezić, koji već godinama živi na relaciji Hrvatska - SAD.

Željko Ivezić jedan je od najutjecajnijih Hrvata u svijetu astronomije. Nakon diplome u Zagrebu odlazi u Ameriku na doktorat i daljnje stručno usavršavanje. Docent je astrofizike na Sveučilištu Washington, no često boravi u Hrvatskoj kao predavač i suradnik na znanstvenim projektima.

- Željko je definitivno jako draga osoba, ali isto i odličan znanstvenik. S njim sam se zapravo susreo još za vrijeme studija, zato što on konstantno zadržava neku poveznicu prema zagrebačkom sveučilištu, općenito astrofizici u Hrvatskoj. I jako je lijepa stvar što praktički već studenti još za vrijeme studija mogu raditi nekakve projekte i na taj način mogu lakše dobiti pozicije vani, rekao je Vibor Jelić, Institut "Ruđer Bošković".

- Željko je prije svega osoba sa izuzetno velikom količinom energije i dobre volje, to je njegova glavna karakteristika i naravno, vrhunski je stručnjak u svom području. Iz mog iskustva, malo je ljudi koji se po širini i dubini znanja mogu uspoređivati s njim. Znači on je i astrofizičar i fizičar, a i znanstvenik. Rijetka je ta kombinacija svih tih karakteristika koje možemo naći u jednoj osobi, rekao je Lovro Palaversa, Institut "Ruđer Bošković".

Osim toga, najprije je diplomirao strojarstvo, a zatim studirao fiziku i astrofiziku. Upravo zbog tog širokog, specifičnog znanja postaje direktor izgradnje zvjezdarnice u Čileu - opservatorija Vera Rubin. Izniman znanstveni projekt vrijedan je milijardu dolara i bit će opremljen najmoćnijim uređajima. Teleskopom s najvećom kombinacijom velikog zrcala i velikog vidnog polja, najvećom kamerom dosad sagrađenom s 3200 megapiksela koja je već ušla u Guinnessovu knjigu rekorda, te moćnim softverom za obradu oko 100.000 terabajta podataka.

- To je prvi puta da imamo teleskop koji je dovoljno veliki i kameru s vidnim poljem koje je dovoljno veliko da možemo cijelo nebo promatrati u dvije, tri noći i da možemo promatrati jako tamne objekte, pošto je veliki teleskop. A onda ćemo to raditi 10 godina. Kad završimo nakon 10 godina projekt, svaki dio neba koji ćemo vidjeti iz Čilea, što je otprilike pola ukupnog neba, ćemo promatrati oko 1000 puta tako da se taj set podataka može invertirati kao jedan veliki film, rekao je Željko Ivezić, direktor izgradnje zvjezdarnice "Vera Rubin".

Zvjezdarnica bi trebala biti gotova za 2 godine, te nakon toga Ivezić planira sve više vremena provoditi u Hrvatskoj.

Na Institutu "Ruđer Bošković" već je formiran tim koji će koristiti i obrađivati podatke sa zvjezdarnice u Čileu. 

Iako se volimo nazivati jednom od "najsportskijih" nacija, ne ističe se toliko da Hrvati u znanosti postižu izvanredne rezultate. Unatoč nedovoljnom financiranju.

- Činjenica je kod nas da se znanost financira na nivou otprilike pola od prosjeka europskoga po glavi stanovnika, ne apsolutnog. Znači iz nekog razloga mi smo u Hrvatskoj odlučili da trošimo pola manje novaca na znanost nego države s kojima se pokušavamo natjecati. I sad zamislite da smo poslali naše nogometaše na svjetsko prvenstvo i da su imali samo po jednu kopačku. Da smo njima smanjili financiranje na pola. Na jednoj nozi kopačka, a druga bosa. Da li bi oni uspjeli biti 2. ili 3?, upitao je Željko Ivezić.

U obrazovanju smo, kažu ovi znanstvenici, još prilično kompetitivni, dok u znanosti nedostaje financiranje projekata.

- Ljudi pokušavaju napraviti nešto bez velikog financiranja, snalaze se, dogovaraju se, znači ne mogu biti toliko efikasni kao drugi, ali još uvijek se snalaze da održe bar neki nivo. Postoji neki nivo inercije, postoje generacije, npr. na Ruđeru postoje generacije koje su podigle Ruđer, znači oni su još tu, ali treba misliti na nove generacije, ističe Ivezić.

I to je jedan od razloga zašto Ivezić ovih dana boravi u Hrvatskoj. Kao gost Fulbrightove stipendije surađuje sa znanstvenicima, educira, drži predavanja zainteresiranima za astronomiju i znanost i govori o projektima poput onog kojem je trenutačno na čelu - zvjezdarnici Vera Rubin od koje se očekuju velika znanstvena otkrića.

- To će uključivati supernove, eksplozije zvijezda koje se zovu supernove, koje su bitne za neka astrofizička i kozmološka mjerenja. Kako se širi svemir, pa onda ćemo promatrati sve u našoj galaksiji, čak do sunčevog sustava, otkrit ćemo 5 puta više asteroida nego što danas su poznati. A jedan od sporednih ciljeva je napraviti katalog svih asteroida koji su možda na opasnim putanjama koje bi mogle udariti u zemlju, kaže Ivezić.

A po ovom uspješnom svjetskom znanstveniku dobio je ime i jedan od neopasnih - asteroid 202930 zove se - Željko Ivezić.