Znanstveni rad Marka Šestana objavljen u časopisu Science

Znanstveni rad koji pokazuje da različiti organski sustavi, živčani, imunosni i endokrinološki međusobno komuniciraju s ciljem održavanja normalnih koncentracija glukoze u krvi, prvog autora Marka Šestana, objavljen je u uglednom časopisu Science.

Izvorni znanstveni rad pod naslovom "Neuronal-ILC2 interactions regulate pancreatic glucagon and glucose homeostasis" objavljen je u posljednjem broju jednog od najvažnijih znanstvenih časopisa Science, rečeno je na konferenciji za novinare u petak na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

Prvi autor rada Marko Šestan, koji radi na ovom fakultetu, ocijenio je da je objava u časopisu Science zaista velika stvar i nešto što se rijetko događa, posebno za znanstvenike u zemljama kao što je Hrvatska.

- Otkrili smo da organski sustavi međusobno komuniciraju i time određuju razinu glukoze u krvi. Ta razina mora biti strogo regulirana, a mi smo pokazali da živčani i imunosni sustav sudjeluju u tom postupku, rekao je Šestan.

Ujedno smo pokazali da imunosni sustav ima još jednu zadaću, uz borbu protiv patogena, naveo je.

- Ono što smo mi doznali je zapravo da živčani i imunosni sustav sudjeluju u tom procesu što je dosta neobično. Do sada kad smo razmišljali o imunosnom sustavu - svi misle da je njegova glavna funkcija obrana protiv mikorogranizama, patogena, i tumora. Dokazali smo važnost imunosnog sustava u održavanju homeostaze glukoze.

Dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci Goran Hauser istaknuo je da ova objava u jednom od dva najuglednija znanstvena časopisa na svijetu znači mnogo i za fakultet te Sveučilište u Rijeci, jer se njihova vrijednost mjeri i po takvim objavama.

Predstojnik Zavoda za embriologiju i histologiju riječkog Medicinskog fakulteta Bojan Polić istaknuo je da je Šestan, kojem je bio mentor pri izradi doktorskog rada, bio uvijek marljiv, kreativan i strastven u znanosti.

Doktorirao je 2018. i već tad objavio znanstveni rad u jednom od važnijih znanstvenih časopisa, rekao je.

Istaknuo je da je Šestan tri godine proveo u Portugalu, gdje je obavio većinu istraživanja vezanih uz rad objavljen u časopisu Science. To pokazuje put kojim bi većina doktoranada trebala proći, a to je boraviti na inozemnih znanstvenim ustanovama jedno vrijeme, donijeti nove ekspertize i znanje te se vratiti u Rijeku, naveo je Polić.

Ovaj rad napravljen je na Champalimaud centru za nepoznato u Lisabonu u Portugalu, ali i na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Iako je objavio niz važnih znanstvenih radova, ovaj posljednji - objavljen u časopisu Science, lansirao ga je u sam vrh svjetske znanosti.

- Sad imamo znanstvenika Marka koji je otišao u Portugal i izabrao je vratiti se u Hrvatsku... Nove tehnike koje nismo imali i on će to razvijati. Siguran sam da je on mladi Đikić i Radman, ističe Felix Wensveen, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

Bolje razumijevanje fizioloških procesa 

Prvi autor na radu je Marko Šestan, koji je započeo i proveo većinu navedenih istraživanja tijekom poslijedoktorskog usavršavanja u Lisabonu u grupi prof. Henrique Veiga-Fernandesa, eminentnog znanstvenika u području neuroimunoloških interakcija, a završio ih je na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Studija je pokazala da niske koncentracije glukoze u krvi aktiviraju neuroimunološku komunikaciju koja djeluje na endokrinu kontrolu glukoze u krvi. Otkriven je novi mehanizam interakcije između živčanog, imunosnog i endokrinog sustava u regulaciji glukoze u krvi, a koja je ovisna o energetskom statusu organizma.

Ovo otkriće pridonosi boljem razumijevanju fizioloških procesa u našem organizmu, što će se u budućnosti moći iskoristiti za prevenciju različitih metaboličkih bolesti poput dijabetesa ili bolesti masne jetre.