Znanstvenici istražuju "žuti Jadran"

U proljeće pelud bora - čestog šumskog "stanovnika" uz Jadran, zapraši čitavo naše priobalje. Naime, to stablo "proizvodi" velike oblake peludi, koji u žuto oboje i more. No, utječe li to, i kako, na morski ekosustav? Po prvi put ispitat će znanstvenici Instituta Ruđer Bošković iz uzoraka prikupljenih u Šibeniku.

Svakog proljeća iznova: umjesto morskog plavetnila - žuta juha.

Ovaj sezonski fenomen dobit će znanstveni epilog provedbom tzv."mikrokosmos" eksperimenta.

- More smo inkubirali peludom u određenim koncentracijama i pratimo odgovor ekosustava na taj unos peluda, rekla je Slađana Strmečki Kos, voditeljica projekta POLLMAR, viša znanstvena suradnica Zavoda za istraživanje mora i okoliša IRB-a.

Peludna je sirovina s obližnjeg stabla. Oponašajući okoliš, Jadran u malom ostavljen je da zrije u prirodnim uvjetima.

- Svaki dan izuzimamo iz svakoga od ovih bidona određeni alikvot uzorka koji ide na analizu u labos nakon toga, kaže Nenad Muhin, viši kemijski tehničar Zavoda za istraživanje mora i Okoliša na IRB-u.

Istraživački proces počinje već na Ruđerovoj postaji na Martinskoj, gdje se uzorci procjeđuju.

- Tu je filter na kojima se zadržava čestična frakcija, a daljnji filtrat onda skupljamo za daljnje analize, rekla je Terezija Galeković, asistentica na Zavodu za istraživanje mora i okoliša IRB-a.

Sve će proučavati interdisciplinarni tim znanstvenika u sklopu međunarodnog projekta "Pollmar". Kako bi dali odgovore vezane uz utjecaj peludnih zrnaca na fizikalno-kemijske i biološke promjene.

- Konkretno na bakterije, fitoplankton, zooplankton, te promjene u organskoj tvari u uzorcima, ističe Slađana Strmečki Kos. 

Jer svaka kap krije važan podatak o stvarnom otisku borova na morski okoliš.

- Pretpostavka je da će biti pozitivan, da će služiti kao hrana za organizme, ali moguće je da bude i negativan. Trebamo pratiti koncentraciju kisika, pogotovo ako je intenzivan donos, trebamo pratiti utjecaj na prodor svjetla u more, dodala je Strmečki Kos.

Ovo pionirsko istraživanje, koje financira Hrvatska zaklada za znanost, itekako je važno za Jadransko more, koje je osjetljivo i na najmanje promjene. No, i za Mediteran u cjelini jer scenarij klimatskih promjena previđa više peluda i dulje cikluse oprašivanja.