Što otkrivamo o sebi tipkajući online? Umjetna inteligencija zna...

Sve oko nas se u većoj mjeri mjeri odvija u virtualnom svijetu. Gotovo da nema dana kada ne pišemo ili barem ne čitamo komentare na društvenim mrežama. Što ti komentari govore o nama, o našim osobinama ličnosti vrlo precizno može detektirati umjetna inteligencija.

U emisiji Zona 360 gostovali su Iva Vukojević, doktorandica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Matej Đurković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Otkrili su među ostalim, da je umjetna inteligencija u nekim zadacima bila uspješnija od studenata.

Što otkrivamo o sebi tipkajući online?

U projektu koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost računarci i psiholozi zajednički rade na prepoznavanju osobina ličnosti ljudi i to samo na temelju teksta kojeg su ti ljudi napisali slobodno na društvenim mrežama.

- Tim pitanjem većinom su se bavili računarci. Oni su to radili s ciljem da što točnije mogu pripisati neku crtu ličnosti, ali nije bilo puno teorijskog govora o tome što je to ličnost, kakve su to crte i zapravo cijeli psihološki dio je bio malo zanemaren. Tako da smo mi onda odlučili zajedničkim snagama, s time da jedni doprinesu s onim što oni znaju, drugi s onim što drugi znaju, riješiti taj problem. A ono što je isto lijepo u cijelom procesu bilo je da smo i sami nekako psiholozi koji bi voljeli postati računarci i računarci koji bi voljeli biti psiholozi, istaknula je Vukojević.

- Kroz jezik mi kao ljudi puno toga izražavamo ne samo osobine ličnosti, nego i druge naše karakteristike, od spola do religijskih uvjerenja. Sve to nekako izlazi kroz naše tragove. I sad ti tragovi mogu izlaziti kroz sadržaj, gdje možemo nešto napisati, svoje neko mišljenje, stav, neku našu vrijednost ili s druge strane kroz stil pisanja. Osobe koje koriste više emotikona ili koje koriste neke interpunkcije poput uskličnika ili načina koje koriste neke riječi da se ograde oko neke teme, to sve zapravo govori na neki način o našim crtama ličnosti, odnosno o nekim drugim karakteristikama, navodi Đurković.

Ako mi napišemo negdje, ističe Vukojević, da volimo čitati, pišemo puno o knjigama, pišemo o filmovima, to ukazuje na neki naš interes, znači to je neki sadržaj. A također način na koji smo mi to rekli, ako smo mi to napisali s puno uskličnika to može odati ok, mi volimo očito čitati, ali smo možda i entuzijastična osoba, dakle više ekstrovertirani i društveni.

Osim toga, dodaje, vrlo je zanimljivo i to kako su ljudi tipkali.

- Dakle, ne samo što su napisali i na koji način, nego kako je sami taj proces tipkanja funkcionirao. U istraživanju koje je isto vezan uz ovaj projekt, koje je radio diplomant Jan Novosel, napravio je sustav gdje je pratio kako su ljudi tipkali. Primijetio je da ljudi koji imaju izražen neuroticizam, a to je sklonost stresu i više neugodnim emocijama, da takvi ljudi imaju više kaotičan obrazac tipkanja. To znači da brzo tipkaju pa stanu pa malo sporo tipkaju pa onda opet jako brzo tipkaju. I ne događa se neki balansirani i harmoničan tempo, nego je više dinamičan i kaotičan.

I kad nehotice nešto kažemo, objašnjava Đurković, kao što primjereice želimo predstaviti da nam je dobro u životu i to tako napišemo, to je sadržaj. A onda naš stil pokazuje recimo neke suptilne znakove.

- Ako vi jako puno koristite osobne zamjenice u prvom licu, recimo ja, to može ukazivati na depresivnost. I može pokazati točno suprotno neki model na temi vašeg stila od onog što ste vi rekli. I onda možemo pratiti koliko je osoba konzistentna kroz sve te različite vrste signala koje mi možemo onda vidjeti. Mislim, zapravo u društvenim mrežama su, možemo reći, neka novija pojava u ljudskoj povijesti, rekao je.

Psihologija već dugo proučava odnos ličnosti i pisanog teksta, a sada je to uključeno i tipkanje. Mogu se iščitati, kaže Vukojević različite ljudske karakteristike.

- Jedna od njih su osobine ličnosti, zatim i neka stanja kao što je Matej spomenuo. Depresivna stanja se isto mogu tako prepoznati. A kroz cijeli taj proces proučavanja teksta se javljaju i slučajno neki nalazi. Recimo, u jednom trenutku kada smo označavali podatke što je dio procesa umjetna inteligencija i zapravo razvoja modela strojnog učenja čitaju se tekstovi i daju se neke dodatne informacije o tim tekstovima. Sama sam bila primijetila da zapravo ljudi imaju sklonost ublažiti svoje negativne karakteristike kada o njima pričaju. Primjer toga je kada želite reći da ste lijeni, ali to kažete na način ponekad sam lijena, kada nemam točno zadan rok odrade zadatka. Vi ste jezično s obje strane zaštitili tu informaciju kojom iskazujete vlastitu manu. Tako da se događaju neki slučajni nalazi, recimo ovo je meni bio temelj kasnije za doktorski rad, istaknula je.

Narcisoidni ljudi dobro upravljaju dojmovima

Kada tipkamo prijateljima poruku, ističe Vukojević, ne razmišljamo o tome mi sad izražavamo svoju neku karakteristiku nego zapravo samo tipkamo poruku i onda to što smo napisali, kakve emoje smo koristili na kraju označava nešto više, govori više o nama. Kao zanimljive nalaze navodi da ono što se očekivalo teorijski, da će ljudi koji su narcisoidni više pričati o sebi, se na kraju nije pokazalo tako i tu povezanost nije postojala.

Ni očekivanje da će egocentrični govoriti ja, ja, moje, meni, zapravo nije bilo točno nego iznenađujuće jer kako kaže, ljudi koji imaju izraženu narcisoidnost jako dobro upravljaju dojmovima.

- I onda se ta narcisoidnost neće ispoljiti tako direktno kroz ja, ja, moj, meni, ali hoće kroz to da manje spominjemo nas, manje dijelimo zasluge, manje pričamo što smo mi postigli, nego na neki više indirektan način se onda provlači egocentričnost ili usmjerenost na sebe. A s druge strane, također smo očekivali da će ljudi koji imaju izraženu narcisoidnost više hvaliti sebe i kad pričaju o svojim dobrim stranama jako to veličati. Ni tu nismo dobili taj direktan, možda čak i prvoloptaški nalaz, nego da su ljudi skloniji ublažiti negativne strane. 

Treniranje umjetne inteligencije za procjenu ličnosti

Postoje dva glavna pristupa, objasnio je Đurković. Jedan je, kaže, u kojem imate tekstove neke osobe i za tu osobu znate rezultate na testovima ličnosti. I onda model kažnjavate ako on krivo donese odluku da je neki uzorak u tom tekstu povezan s nekom crtom ličnosti ili ne. Kad uspijete istrenirati taj model, onda ga možete primijeniti na tekstovima osoba za koje nemate procjenu ličnosti. I tako možete dobiti od svih ljudi na nekoj društvenoj mreži njihove procjene ličnosti. Đurković smatra da je to dobar pristup i često dosta dobro radi, ali se može dogoditi da ne znamo zašto je model donio neku odluku.

- Može naći stvarno neke uzorke u tom tekstu koji odgovaraju nekoj crti ličnosti, ali jezik je kompleksan i ne dolazi samo od naše ličnosti, nego dolazi od naše demografije i od puno toga. Recimo, može biti primjer da žene više koriste emotikone, više koriste uskličnike, ali to je isto znak za ekstraverziju. I onda je jako teško nekada razlučiti koji je uzorak zapravo više vezan uz ekstraverziju ili recimo za žensku osobu, rekao je. 

S druge strane, naš pristup je, ističe, bio drugačiji.

- Mi smo krenuli od dole, od najmanjih tragova. Izjave koje su povezane s nekim vrlo konkretnim obrascima razmišljanja, osjećanja ili ponašanja. Znali smo i uparili smo ih sa sličnim izjavama iz testova ličnosti i onda smo kreirali profil od svih pronađenih tragova. I onda bi znali, aha, za ovu osobu smo našli 100 izjava koje zapravo ukazuju na neko ekstrovertirano ponašanje i samo 15 koje ne ukazuju na to. I onda smo mogli dobiti nekakav kompletni profil gdje smo mogli reći stvarno postoji velika vjerojatnost zato što je rekao to, to i to i mi mislimo da ona je ekstrovert. 

Može li doista umjetna inteligencija procijeniti osobu jednako dobro kao drugi čovjek, a posebice stručnjak?

Procjena umjetne inteligencije dobro funkcionira i prilično točno, pogotovo novi modeli, kaže Vukojević. Oni su sve uspješniji u tome.

- Dali smo zadatak procjene ličnosti i studentima diplomskog studija psihologije. Dakle, budućim stručnjacima, trenutačnim stručnjacima koji to mogu napraviti dobro. Oni su s visokom točnošću uspijevali procijeniti ličnost, ali su modeli umjetne inteligencije bili još bolji. Ono što ne znamo kod modela umjetne inteligencije je kako je došlo do te procjene i ne znamo je li se dogodila neka pristranost, zbog koje je onda do iste došlo. A kod ljudi kao procjenjivača možemo lakše doći do tih informacija. Ljudi mogu dati manju količinu pitanja nekim sugovornicima kako bi iz njih saznali koliko je osoba ekstrovertirana, nego što to može umjetna inteligencija. Umjetna inteligencija ili treba veliku količinu podataka za učenje određenog zadatka ili je to napravila nekad prije kao ovi noviji modeli koji su već na ogromnim količinama podataka naučili prepoznavati neke obrasce i zapravo kategorizirati ljude na određeni način. 

Đurković je dodao da mi kao ljudi ne donosimo odluku samo na temelju teksta, odnosno jezika, nego i neverbalne komunikacije, na osnovi toga što čujemo, tona glasa, kako osoba izgleda dok nam nešto izgovara i imamo pristup većem broju signala. A ako i onda nešto nemamo, mi kao ljudi zapravo onda pokušamo nekako doći do tih informacija. Pitamo osobu i gledamo reakciju. I tu je osnovna razlika. Na temelju teksta zasad se pokazuje da pogotovo veliki jezični modeli mogu raditi jednako dobro kao ljudi, prosječne osobe.

Na različitim platofrmama ljudi se različito ponašaju

Mi kao ljudi imamo neku sklonost odabrati izvor koji želimo pratiti i na kojem želimo biti. Tako će mlađi ljudi biti na TikToku, stariji će biti na Facebooku, podsjeća Đurović.

- Ali čak i kad su na istoj platformi, recimo na LinkedInu drugačije se ponašaju. Znači imate jednu selekcijsku pristanost. Na Redditu koji smo mi najviše istraživali su ljudi puno više otvoreni, znatiželjni, vole diskutirati o puno tema, vole dublje ući u neku temu, dok je na TikToku obrnuto jer su sve to kratki neki videi gdje je neka informacija jako sažeto prenesena, dodao je.

Na Redditu su ljudi više introvertirani, navodi Vukojević, ali se dogodi kombinacija zapravo da nekog tko je više introvertiran, ali ga zanima sadržaj, dijeljenje, komentiranje, duboko ulaženje u temu, će se onda i naći na Redditu.

- Postoji druga strana tog novčića, a to je da različite društvene mreže izazivaju u nama da iskažemo različite strane sebe. Baš poput LinkedIna gdje ćemo pisati o svojim profesionalnim uspjesima i pokazati svoju ambicioznost, a manja je šansa da ćemo pričati o tome da smo dobri prijatelji ili iskazivati neku drugu stranu svoje ličnosti, zaključila je.