Slavni 'Bookerovac' Krasznahorkai u Zagrebu

U sklopu Festivala europske kratke priče, koji završava večeras, u Zagrebu boravi jedan od najprominentnijih autora suvremene književnosti i dobitnik Bookerove nagrade, kultni mađarski pisac László Krasznahorkai.

U sklopu Festivala europske kratke priče u Zagrebu boravi jedan od najprominentnijih autora suvremene književnosti i dobitnik Bookerove nagrade, kultni mađarski pisac László Krasznahorkai.

Laszlo Krasznahorkai u Mađarskoj se proslavio davne 1985. godine svojim prvim romanom 'Sotonski tango'. Prema tom romanu je godine 1994. napisao scenarij za istoimeni film koji je snimio slavni redatelj Bella Tarr i taj je 7 i pol sati dug film odmah postao kultnim.

Ovom je prilikom premijerno na hrvatskom objavljena njegova posljednja novela 'Uvijek za Homerom', nastala nakon autorova proputovanja dalmatinskim otocima - tragovima starih Grka, koju su zajednički objavili Multimedijalni institut/MaMa i Kulturtreger/Booksa.

- Novela 'Uvijek za Homerom' nije potpuno vezana za Hrvatsku kao takvu, više se bavi starogrčkim mitovima. Stari su Grci, naime, boravili ovdje, kao i u mnogim mjestima naše lijepe Europe. Kad sam se našao na jednom južnodalmatinskom otoku, posjetio sam Odisejevu špilju i ondje mi se sve rasvijetlilo - shvatio sam da se ondje sve dogodilo onako kako je Homer i napisao, kaže László Krasznahorkai.
Rat i rat autora Sotonskog tanga

'Suvremeni mađarski majstor apokalipse', kako ga je nazvala Susan Sontag, tako se na proputovanju s prijateljem zatekao na otoku Mljetu, koji je, prema legendi, drevna Ogigija - mjesto gdje je Odisej sedam godina proveo u zatočeništvu kod nimfe Kalipse.

- Ono što me ovdje zanimalo je nimfa Kalipsa, lik koji je u mitu obavijen maglom, o kojem ne znamo mnogo. Kad sam se vratio kući razmišljao sam o tome kako je ona nimfa smrti, nimfa u čijoj smo blizini u blizini smrtne opasnosti. To me nekako inspiriralo da napišem ovu knjigu, o junaku koji kreće iz Pule prema toj točki, priča Krasznahorkai.

Novela koja na nekoliko razina evocira Homerovu Odiseju zamišljena je kao svojevrstan književno-likovno-glazbeni triptih. Krasznahorkaijevu tekstu pridruženi su crteži njemačkog slikara Maxa Neumanna te bubnjarski solo američkog instrumentalista Elija Keszlera - koji intenzitetom prate priču.
Priče o Festivalu europske kratke priče
Festival europske kratke priče najstariji regionalni festival posvećen isključivo kratkoj književnoj formi, zaključit će u večeras u Zagrebu program G-Točka u Malom pogonu Tvornice kulture, koji će okupiti književnike, glazbenike i glumce u jedinstvenoj multimedijalnoj završnici na kojoj će svoje priče čitati laureati festivalske kratkopričaške nagrade.

S publikom će se družiti nagrađivani irski književnik sa stalnom američkom adresom Colum McCann i jedna od najinventivnijih suvremenih britanskih autorica kratke priče Eley Williams, nagrađivani domaći kratkopričaš Ivan Jozić i glumica Tihana Lazović.

Tom prilikom bit će prikazan i kratki film Columa McCanna 'Sve u ovoj zemlji mora', snimljen prema istoimenoj priči tog, jednog od najznačajnijih suvremenih irskih pisaca.

- Film je bio nominiran za Oscara, a uloge ponajbolje mlade domaće glumice Tihane Lazović obećavaju da će je prije ili poslije dovesti pred birače Akademije (a potom zacijelo i dalje), stoji u najavi.

Hrvatskoj čitateljskoj publici predstavit će se i Eley Williams, čija je prva knjiga priča najavila novi duhovit, svjež i originalan glas britanske književne scene. Baš kao u Hrvatskoj i prva zbirka Ivana Jozića, koji je također gost posljednje festivalske večeri.

Uz moderaciju Vladimira Šagadina, razgovori, čitanje, film i glazba bit će objedinjeni u jedinstvenoj G-točki - kulminaciji izdanja u kojemu je FEKP proslavio punoljetnost.