Nobel: Švedska akademija se brani, a Handke odbija novinarska pitanja

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost Peter Handke naprasno je u utorak navečer prekinuo razgovor s novinarima u rodnom Griffenu u Koruškoj, a otkazan je i za srijedu planirani susret s novinarima. Donosimo analizu odluke švedske akademije te reakcija koje su uslijedile.

Nakon prošlotjednog proglašenja kontroverznog Petera Handkea nobelovcem ne prestaju negativne reakcije na tu odluku - među ostalima osude su stigle i iz našeg Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Hrvatskog PEN-a te Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a osobno su se oglasili mnogi, primjerice Salman Rushdie ili Savoj Žižek.

U četvrtak se oglasila i Švedska akademija koja brani svoju odluku o dodjeli Nobelove nagrade Handkeu obrazloženjem da je on iznosio provokativne komentare, ali nije podržavao krvoproliće.

U članku objavljenom u četvrtak u švedskom dnevniku Dagens Nyheter, predsjednik Švedske akademije Mats Malm, priznaje da je Handke iznosio provokativne, neprimjerene i nejasne komentare o političkim pitanjima: No autor knjiga kao što su ‘Strah golmana pred jedanaestercem’ i ‘Spori povratak kući’ nije veličao krvoproliće i jasno je osudio pokolj u Serbrenici, navodi Malm.

- Akademija nije pronašla ništa u njegovu pisanju što bi se moglo nazvati napadom na civilno društvo i na poštivanje jednakosti svih naroda, piše Malm. Akademija se poziva na članak iz 2006. objavljen u njemačkom dnevniku Suddeutsche Zeitung u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Europi od Drugog svjetskog rata.

Albanski premijer Edi Rama optužio je Akademiju da je svojom odukom o dodjeli nagrade Handkeu ‘umanjila vrijednost nagrade’ za buduća desetljeća. Akademijinu odluku oštro su kritizirali u Albaniji te na Kosovu gdje je, prema procjenama, ubijeno 10.000 kosovskih Albanaca u godinama Miloševićeva ratnog stroja.

Munira Subašić, predsjednica udruge Majke Srebrenice koja zastupa preživjele iz tog genocida, rekla je da je odluka Švedske akademije ‘sramotna’.

Odluku švedske akademije analizirali smo i u emisiji Kultura s nogu u razgovoru s piscem i prevoditeljem Borisom Perićem i novinarom i publicistom Vladom Vurušićem:



Handke: Pustite me na miru i ne postavljajte mi takva pitanje

Spomenuti susret u koruškom Griffenu u utorak navečer Handke je prekinuo je nakon što je ga je jedan novinar upitao što misli o kritici koju mu je dan prije uputio dobitnik Njemačke književne nagrade Saša Stanišić.

- Ja stojim pred svojim vrtnim vratima i tu je 50 novinara i svi postavljaju pitanja poput Vas. Ni od koga od njih ne čujem da je i pročitao nešto što sam ja napisao. Svi govore samo o reakcijama. Ja sam pisac, dolazim od Tolstoja, Homera, Cervantesa. Pustite me na miru i ne postavljajte mi takva pitanje, rekao je Handke, a kako prenosi austrijski radio Oe1.

Nakon toga je dodao kako više nikad neće odgovarati na pitanja novinara koji se, 'unatoč Nobelovoj nagradi' ne zanimaju za njegovu književnost.

U srijedu ujutro je iz općine Griffen priopćeno kako se otkazuje za poslijepodne najavljeni susret Handkea s građanima i medijima.

Saša Stanišić, dobitnik ovogodišnje Njemačke književne nagrade, jedne od najvažnijih književnih nagrada za njemačko govorno područje, u svom je govoru na svečanosti dodjele nagrade povodom otvaranja Frankfurtskog sajma knjige žestoko kritizirao ovogodišnju odluku o dodjeli Nobelove nagrade Peteru Handkeu.

Stanišić, koji potječe iz Višegrada u BiH te je u ranim devedesetima zbog rata prebjegao u Njemačku, kritizirao je Handkea zbog njegove podrške Miloševićevom režimu tijekom rata u devedesetima.

Dodjela Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu je, zbog njegove podrške Miloševiću i negiranja genocida u Srebrenici, diljem svijeta te posebice na jugoistoku Europe, naišla na brojne osude.

Laureatima Nobelove nagrade za književnost, poljskoj autorici Olgi Tokarczuk i austrijskom piscu Peteru Handkeu bila je posvećena i emisija Prvog programa Hrvatskoga radija Kutija slova: o njihovoj literaturi, poetikama, ali i o kontroverzama govorili su polonisti i prevoditelji Đurđica Čilić Škeljo i Mladen Martić, te germanist Svjetlan Lacko Vidulić, a emitirali smo i razgovor s Olgom Tokarczuk snimljen prošle godine kada je slavna poljska autorica gostovala na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu. Emisiju poslušajte u Slušaonici Hrvatskoga radija:
Emisija 11.10.2019.