Kolege o Mani Gotovac: sumanuto hrabra i nemilosrdna prema sebi

Mani Gotovac pomicala je granice gdjegod bi djelovala - bila je prva intendantica u povijesti našeg kazališta, dovela je Severinu u na scenu HNK-a, radila predstavu pod policijskom zaštitom... Evo što će pamtiti kolege, prijatelji i štovatelji:

- Umrla je kritičarka, dramaturginja, književnica i urednica Mani Gotovac
- Mani Gotovac: Uvijek iskrena, pa i o najbolnijim temama

Konačni rastanak s Mani Gotovac bio je nezaobilazna tema razgovora i na Interliberu - evo dojmova posjetitelja sajma i urednika njezine posljednje knjige Drage Glamuzine, koje je zabilježila ekipa Vijesti iz kulture:




- Napisala je veliki ljubavni roman, fascinantnu kroniku jednog vremena, rekao je nedavno Drago Glamuzina, urednik njezina posljednjeg romana itekako simbolična naziva 'Rastanci' na čije predstavljanje zbog bolesti nije mogla doći.

'Rastanci' nam ostaju kao i sjećanje na ženu koja je dizala prašinu, dubinski mijenjala svaki teatar u koji je ušla, ženu koja je smatrala da je hrvatskom kazalištu mjesto na svjetskoj mapi.

- S Mani sam se zadnji put čuo u utorak oko 15 sati, nazvao sam je da joj čestitam rođendan. Rekla mi je da ima jake bolove, ali nije htjela o tome razgovarati, nego ju je zanimalo kako je na Interliberu, kako prolazi knjiga. Nikad nisam sreo takvu osobu, rekao je Glamuzina.

Komemoracija u Knjižnici Bogdana Ogrizovića

Sve što je činila, govorila i pisala i kako je živjela Mani Gotovac činila je na samo sebi svojstven način iskrena srca i duše, jednodušni su bili svi njezini prijatelji i poznavatelji njezina opusa u riječima kojima su se u četvrtak na komemoraciji oprostili od te istaknute teatrologinje i književnice.      

Na komemoracija u Knjižnici Bogdana Ogrizovića okupili su se mnogi štovatelji njezina opusa, ljudi koji su je poznavali i surađivali s njom, njezina kći Katja i unuka Brina, ali i nekoliko njezinih dugogodišnjih prijatelja koji su se na osoban način oprostili od Mani Gotovac.

Književnik Igor Mandić posvjedočio je da prijateljuje s Mani Gotovac više od šest desetljeća - još od njihovih školskih dana iz splitske Klasične gimnazije. Od tih gimnazijskih godina intenzivna druženja koje su, priznao je Mandić, imale i svoju mladenačku emocionalnu epizodu, njihovo druženje imalo je oscilacije u intenzitetu i kvaliteti druženja, ali je uvijek bilo prožeto nekim emocionalnim nabojem, što bi povremeno dovodilo i do povišenih tonova.

'Mani je tetralizirala je i vlastitu smrt'

Mandić je napomenuo kako ne želi biti sentimentalan, ali da su Mani i on, kao i njihove obitelji, zajedno prolazili i kroz životne tragedije koje su ih zadesile. Bliskost naravi i načina iznošenja vlastitih stavova bila je pak, rekao je Mandić, njihova neraskidiva poveznica.

S tim u vezi, smatra i je poručio: Mani je teatralizirala i vlastitu smrt jer je umrla 12. 11. 2019. a rođena je 12. 11. 1939. što će oni koji budu o njoj učili i zanimali se za njezin rad jako lako zapamtiti, za razliku od nekog 'običnog' datuma smrti.

Nakon što je pozvao okupljene da minutom šutnje odaju počast Mani Gotovac, predsjednik Hrvatskoga društva pisaca (HDP) Zoran Ferić govorio je o njezinoj zadnjoj objavljenoj knjizi ‘Rastanci’ istaknuvši kako to nije samo knjiga o četiri desetljeća dugoj ljubavi već i o 70-tim i 80-tim godinama prošloga stoljeća kada smo, smatra, ‘učili o slobodi i živjeli ju, slobodno putovali iako neki to razdoblje uporno žele prikazati kao 'olovno' vrijeme’.

Književnica Irena Matijašević istaknula je kako je Mani Gotovac ‘pisala i djelovala iz srca, a i mnogi će upravo kada o njoj govore istaknuti upravo tu njezinu hrabrost govora iz srce i duše’.

Andrea Zlatar, profesorica na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, primijetila je kako je u noći kada je umrla Mani Gotovac ‘snažan jugo poplavio sve njezine gradove - Dubrovnik, Split i Veneciju, gradove koje je voljela i u kojima je radila i ljubila’.

Smatra kako se ‘testimonijalnost njezina romana Rastanci' doista tiče hrvatske čitateljske publike, a i književne zajednice koja ima obvezu prevrednovati ono što se do sada o Mani pisalo i kada je, zbog svoje pretjerane kritičnosti za neke bila 'hodajući skandal' jer je govorila istinu koju ljudi nisu htjeli čuti i u pravom smislu riječi upozoravala na tako veliko podcjenjivanje osjećaja i senzibilnosti u odnosu na prevladavajuće diskurse 'falocentrizma' i logocentrizma’.

Prva intendatica u povijesti hrvatskoga kazališta

Bila je ravnateljica kultnog zagrebačkog Teatra &TD, umjetnička voditeljica Kazališta Marina Držića, a godine 1998. postaje intendantica Hrvatskog narodnog kazališta Split - i to kao prva žena u povijesti hrvatskog kazališta.

Fascinantog životopisa, neiscrpne životne energije, upornosti i uvijek ispred svog vremena, Mani Gotovac ispisala je neke od najvažnijih stranica hrvatske kulture.

Što su o dubokim tragovimakoje je ostavila, ali i provokativnim i kontroverznim potezima Mani Gotovac na našoj kulturnoj sceni, rekli njezini kolege i prijatelji pogledajte u reportaži iz našeg središnjeg Dnevnika:



-  Mani je osoba koja je svojom nevjerojatnom energijom, sumanutom hrabrošću, ženskom egzaltiranošću mijenjala kazalište, rekla je glumica Nina Violić.

Mani Gotovac nikoga nije ostavljala ravnodušnim – u riječki HNK dovela je, svi se toga dobro sjećaju, Severinu kao barunicu Castelli, a kasnije i Karolinu riječku:
Rukavica u lice hrvatskom glumištu
- Ono što je najljepše bilo kod Mani je to da je na najbolji mogući način dovela estradu u kulturu i kulturu na estradu. Jako smo se trudili oko tog projekta jer Severinu u ulozi barunice Castelli trebalo je i umjetnički opravdati, prisjeća se redatelj Branko Brezovec.

Rođena Splićanka, neraskidivo je bila vezana za Dubrovnik i Dubrovačke ljetne igre. Ondje, kao pomoćnica za dramu intendanta Mladena Tarbuka, u režiji Ivice Buljana, postavlja kontroverzne Hoelbecqueove 'Elementarne čestice'.

-  Uspjela je postići da se valjda prvi i ja se nadam jedini put neka predstava održi pod policijskom zaštitom, odnosno da policija štiti predstavu od napada uljeza i terorista. Mislim da je to bio događaj svjetskih razmjera, smatra skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk.

Godine 2010. počinje pisati. Već prvim autobiografskim romanom 'Fališ mi' osvaja publiku koja se zaljubljuje u njezino pero i 8 knjiga u kojima je dala najintimnije dijelove sebe.

O čemu god da je pisala: muževima, ljubavnicima, smrti kćeri, unucima, starenju, seksu, smrti - radila je to s fascinantnom količinom strasti i životnosti.

- Mani je imala sposobnost da vrlo uvjerljivo i vjerno transponira emocije u literaturu, zahvaljujući svojoj iskrenosti, pa i nemilosrdnosti prema samoj sebi, komentirao za naš središnji Dnevnik književni kritičar, esejist i leksikograf Velimir Visković, koji je o Mani Gotovac opširno govorio u aktualnom izdanju emisije Kulture s nogu: