Nedostatak sna i ekranizam kao uzroci brojnih zdravstvenih tegoba

Dugoročni manjak sna može uzrokovati brojne zdravstvene probleme, posebice kod djece i adolescenata čiji se mozak još razvija, a kod njih je uočen i problem ekranizma-snažne korelacije između vezanosti uz ekrane i poremećaja pažnje, upozorava znanstvenik Dinko Smilović uoči 25. Tjedna mozga.

Ovogodišnjji Tjedan mozga, manifestacija u sklopu svjetske kampanje koja popularizira najnovija istraživanja o funkcioniranju mozga, održat će se od 16. do 22. ožujka u organizaciji Hrvatskog društva za neuroznanost (HDN) i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (HIIM).

Koliko sna trebamo?

Jedna od tema je i cirkadijalni ritam. To je unutarnji biolološki sat koji nam govori kada je vrijeme za spavanje, a kada za buđenje te regulira i druge osnovne tjelesne funkcije.

Dinko Smilović s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (HIIM) za Hinu je pojasnio važnost tog sustava te najnovije preporuke prema kojima mladima i odraslima treba više sna nego što se ranije smatralo.

- Cirkadijalni ritam je unutarnji sustav u mozgu koji signalizira kada postajemo umorni i potiče nas na odlazak na spavanje. Nakon dovoljnog broja faza spavanja (REM) taj nas sustav i budi, iako se danas većina ljudi budi uz pomoć budilice, rekao je Smilović.

- Preporuke za broj sati sna u posljednje su vrijeme povećane. Adolescentima se preporučuje 9 do 10 sati sna, odraslima do 60. godine oko 8 do 8,5 sati, a nakon toga barem sedam sati, objasnio je Smilović, istaknuvši važnost kvalitetnog sna za funkcioniranje mozga.

Dugoročni manjak sna može uzrokovati brojne zdravstvene probleme.

Ekranizam i izloženost stresu u ranoj dobi

- Kronični nedostatak sna smanjuje kognitivne sposobnosti, povećava rizik od ozljeda na radu, razinu hormona stresa te pojavnost srčanih i moždanih udara. Te su promjene najizraženije kod ljudi koji rade noćne smjene, kod kojih se, prema studiji iz 2022., smrtnost od tih bolesti povećava za 31 do 40 posto, upozorava.

Smilović dodaje da posljedice nedostatka sna mogu biti posebno izražene kod djece i adolescenata čiji se mozak još razvija, a upozorio je i na snažnu korelaciju pretjerane vezanosti uz ekrane s pogoršanjem simptoma poremećaja pažnje.

- Za sada nema dokaza da okolišni čimbenici poput pretjerane konzumacije digitalnih sadržaja, stresa ili manjka sna uzrokuju poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (PPH), jer se prvi simptomi javljaju u ranom djetinjstvu i imaju izraženu genetsku komponentu, no ti čimbenici mogu pogoršati simptome kod osoba koje već imaju PPH, pojašnjava Smilović.

Pred ekranima i 14 sati dnevno

Istraživanja pokazuju da manjak sna kod djece s PPH-om pojačava simptome nepažnje i impulzivnosti, a kod predškolske djece može povećati razinu hiperaktivnosti i do 3,2 puta.

Pretjerana konzumacija digitalnih sadržaja, upozorava znanstvenik, također se povezuje s problemima pažnje, i to multifaktorski: smanjuje se kvaliteta i količina sna, povećava razina stresa te se smanjuje mogućnost samokontrole.

U dječje-psihijatrijskim krugovima sve se češće govori o ekranizmu - stanju u kojem mlađa djeca koja provode više od osam sati, a ponekad i do 14 sati dnevno pred ekranima, mogu pokazivati ponašanja slična poremećajima iz autističnog spektra.

No ta djeca ne boluju od autizma jer se nakon razdoblja bez ekrana od jednog do dva tjedna vraćaju normalne socijalne, govorne i motoričke sposobnosti", pojašnjava neuroznanstvenik.

Mozak i pokret te neurobiologija ljubavi

Uz cirkadijalni ritam, glavne teme 25. manifestacije Tjedna mozga, kojom će se široj javnosti približiti najnovija istraživanja i funkcioniranje tog važnog organa, su "mozak i pokret" te "neurobiologija ljubavi".

Ove će se godine obraditi i rani razvoj motorike, povezanost motivacije, koordinacije i socijalnog aspekta sporta s uspjehom na natjecanjima.

Bit će riječi i o ulozi redovite tjelovježbe u održavanju kognitivnih sposobnosti, ali i osjeta vida, sluha i propriocepcije, ili, kako se često naziva, "šestog čula kojim osjećamo položaj svog tijela i pokreta u odnosu na prostor, ali i posebnog dijela tijela u odnosu na cjelinu.

Tijekom Tjedna mozga održat će se niz predavanja, radionice za djecu i mlade, stručne tribine, panelrasprave i interaktivni sadržaji namijenjeni svim dobnim skupinama, s ciljem poticanja dijaloga između znanstvenika i zajednice.