I Stipe Božić je doma, a vi proživite njegove ekspedicije

Istaknuti alpinist, fotograf, snimatelj, publicist i redatelj Stipe Božić od sredine 1970-ih osvaja najviše svjetske vrhove. Većinu je uspona snimio i na multimedijskoj platformi HRTi otputujte s njime na mnoge ekspedicije koje će vas ostaviti bez daha.

Borba sa silama prirode obilježila je njegov život od samog početka, jer kada je rođen 26.12.1950. u njegovu je selu Zavojanima napadao toliki snijeg da otac nije mogao doći do općine sve do siječnja. Stoga mu u dokumentima stoji 2.1.1951. kao dan rođenja i po tome je, kako se šali,  mlađi od samoga sebe.

Prve planinarske korake napravio je baš u svome selu, u koje se uvijek rado vraća. Ovaj je svjetski putnik dvaput osvojio Mount Everest: 1979. i 1989., kao jedan od dvojice Europljana kojima je to pošlo za rukom, nakon Reinholda Messnera iz Bolzana. Najpoznatiji Hrvat u svijetu alpinizma osvojio je svih sedam najviših vrhova svijeta na sedam kontinenata  (Mount Everest, Aconcagua (1996.), Mount McKinley (1996.), Kilimanjaro (1996.), Mount Vinson (1997.), Mont Blanc (1974.), Mount Kosciusko (1996.), ali i Elbrus najviši vrh Europe 2000. godine.



I najveći pustolov sad je kod kuće, a i vas moli da učinite isto!

Sam je snimio i režirao 23 dokumentarna filma iz najneobičnijih krajeva svijeta. Bavio se i speleologijom, ronjenjem, te skijanjem, pa je s jednom međunarodnom ekspedicijom na skijama stigao i na Sjeverni pol. Sve je to multimedijski pratio, snimao, organizirao izložbe fotografija, objavljivao novinske članke, feljtone, kalendare te uspješne knjiga "Put na vrh svijeta", "Sedam vrhova" i "Svete planine svijeta". Nakon svjetskih uspjeha, okrenuo se povijesnim istraživanjima i nedovoljno poznatim mjestima u Hrvatskoj.

Unatoč tim velikim dosezima, ostao je jednako susretljiv i srdačan s najugledijim državnim i vjerskim velikodostojnicima, kao i s ljudima u prašumskim plemenima, pustinjskim selima ili planinskim kolibama.

Stipe Božić, Hrvat na vrhu svijeta


Hrvatsku je zastavu prvi put zabio 1. svibnja 1991. na trećem najvišem svjetskom vrhu Kangchenjungi. Potom 1993. na drugi najviši vrh, K2, a zatim i na sve ostale najviše vrhove na svim kontinentima. Medutim, još 1979., u bivšoj državi, istaknuo je na Mount everest jugoslavensku, nepalsku i zastavu svog planinarskog društva Mosor, pritom slučajno okrenuvši državnu zastavu naopačke, što je primijetio tek na kasnijim predavanjma, pa su mu prigovarali da je nacionalist. Opširnije...

Na svim tim usponima djelovao je i kao snimatelj i redatelj, a prvi je dokumentarni planinarski film, Hindukush, realizirao 1975. za RTV Sarajevo. S uspona na Himalaju ostvario je preko 60 filmova i TV emisija. Na HTV-u je od 1991. kao ratni snimatelj, snimajući Kijevo, Dubrovnik, Dinaru. Svestrani Božić mirovinu je zaslužio nakon punog radnog staža kao montažer HRT-a u Regionalnom centru Split.

Na temelju alpinističkih, speleoloških, ronilačkih i istraživačkih iskustava realizirao je niz zapaženih dokumentarnih serijala. Snimajući Sedam vrhova postao je svjetski rekorder po visinskom rasponu mjesta na koja je pristigao s kamerom (najviša točka 8848 metara, vrh Mount Everesta, a najniža 1395 metara duboko dno Lukine jame). Pustinje svijeta prvi je HTV-ov proizvod u HDTV tehnici, a Svete planine svijeta jedna je od najprodavanijih produkcija HTV-a, nagrađena na filmskom festivalu u Moskvi.



Ove fascinantne i poučne serijale možete pogledati na multimedijskoj platformi HRTi:

- Sedam vrhova (1997.)
Među svim hrvatskim putopiscima, suvremenim i nekadašnjim, Stipe Božić ima najviši ulog pustolovnog viteštva. Rizici i teškoće, opasnosti i prijetnje prate ga na gotovo svakom koraku. Pa ipak je posebno dalek svakoj hvastavosti i razmetljivosti, dapače, ponizno znatiželjan i plemenito solidaran svjedoči iskonsku ljudsku borbu na granicama moći i vještine, potvrđuje potrebu da se uvijek ide dalje, bolje, više... Istoimena knjiga izvještaj je o ostvarenim snovima, o pobjedama nad prirodom i nad vlastitim slabostima ili kušnjama popustljivosti. Međutim, ona nema trijumfalističkih naglasaka, iako ne krije izraz zadovoljstva i sreću zbog uspjeha. (Tonko Maroević)

- Dubine (1999.)
Jesmo li, na pragu 21. stoljeća, u potpunosti istražili planetu Zemlja? Znademo li što se sve krije u dubokim morima ili u podzemnim šupljinama pod našim nogama? Može li istraživanje svemira biti veći izazov od puta prema središtu zemlje? Streme li oba ta puta ka istom odgovoru na vječno pitanje? Kako je sve nastalo?

- Nakon što sam se popeo na najviše planine svijeta i putovao po najnepristupačnijim predjelima svih sedam kontinenata odjednom spoznajem kako mi pred, ili bolje reći pod, kućnim pragom leži jedan novi neistraženi svijet. Svijet dubina. Nepoznati svijet tajanstvenih podzemnih prolaza kojima se, uz obilje mašte, možda može stići i do drugog nepoznatog, podmorskog svijeta...

- Od Sibira do Sjevernog pola (2000.)

Hrvatske planine (2001.)
Autor serije "Hrvatske planije" jedan je od najuspješnijiih hrvatskih alpinista svih vremena, Stipe Božić, vodi nas po hrvatskim planinama, od najjužnijih vrhova gorskog lanca Dinarida do naoko ravne Slavonije. Iako se hrvatske planine visinom ne mogu mjeriti s mnogo višim gorskim lancima Himalaje ili Alpa, one su svejedno zanimljive. U povijesti su one, unatoč vrletnim krškim zaprekama i nepredvidljivim vremenskim ćudima, bile staništa i omiljena utočišta. Za ljetnih mjeseci hrvatske su planine bogate ispašom, a plodne, obradive udoline davale su izvrsne usjeve. Zimi, kad padne snijeg i led sve okuje, život u planini postaje gotovo nemoguć. Ali on se uvijek iznova s proljećem vraća. Planine su danas gotovo puste. Posjećuju ih samo zaljubljenici: šumari, planinari, lovci i rijetki izletnici. Pašnjaci i šume su opustjeli, a divljač odavno izlovljena, zato je možda najbolje puške zamijeniti fotoaparatima i umjesto u lov krenuti na fotosafari.

 - Krš i more (2001.)
U ovoj seriji cilj istraživanja Stipe Božića je područje utjecaja krške rijeke Neretve, čije površinske i podzemne vode povezuju dva naoko suprotstavljena eko-sustava. Vode Neretve osvježavaju Malostonski zaljev, što pogoduje uzgoju školjkaša, posebno kamenica. Naš svestrani snimatelj Joško Bojić podvodnom kamerom prati dubrovačkog biologa Vladu Onofrija koji već dvadesetak godina proučava uzgoj školjkaša. Malo more, kako domaći nazivaju Malostonski zaljev, ima bogatu povijest uzgoja kamenica, koje se, po nekim tvrdnjama, uzgajaju još od rimskih vremena. Čistoća akvatorija Malog mora vrlo je pogodna i za uzgoj kvalitetne ribe.

- GSS - spas u plani (2002.)
Autor serije Stipe Božić kroz četiri epizode vodi nas tragom neobičnih nesreća u planinama. O svojim nesrećama govore preživjeli i članovi Gorske službe spašavanja koji su sudjelovali u akcijama spašavanja.

Faros Paros (2003.)
Prije gotovo dva i pol milenija iz Egejskog mora na otok Hvar doplovili su antički Grci i utemeljili grad. Nazvali su ga Faros. Arheolog Branko Kirigin doktorirao je upravo na grčkom Farosu i zato mu je davna želja da organizira ekspediciju kojoj je cilj rekonstrukcija drevnog plovnog puta od Hvara do otoka Paros i natrag. 2387 godina nakon osnutka Farosa Hvarani kreću na gotovo zaboravljeni, 1400 milja dugi put kojim su nekoć s mnogo primitivnijim brodovima plovili osnivači Staroga Grada. Plovilo se legendarnim jedrenjakom Besa od Hvara prema Visu i Palagruži. Tri dijela serije nose naslove: Od Farosa do Palagruže, Od Palagruže do Parosa i Od Parosa do Farosa.

- Svete planine svijeta: Himalaja - stanište bogova (2005.)
- trenutačno dostupna Himalaja
Najsvetiji vrhovi Himalaja su u Indiji i Nepalu. Svetost im je obično povezana s pojavnošću. Što su strmiji i izazovniji, to su bogovima miliji. Od Karakoruma na zapadu, preko Trisula, Nanda Devija, masiva Annapurne, Manaslua, Everesta, sve do najistočnijeg himalajskog gorostasa Kangchenjunge, svi su ovi gorostasni vrhovi sveti. Svetost im je najviše povezana s plodnošću, jer oni su riznice snijega i leda, od cega se otapanjem stvaraju velike svete rijeke hraniteljice.

- Rijeke Hrvatske (2009.)
Ponekad se čini kako nedovoljno poznajemo ljepotu i bogatstvo naših rijeka i jezera. Autor putopisnog serijala Rijeke Hrvatske vodi nas po značajnijim hrvatskim rijekama, roneći u izvorima, ploveći u kanuima, hodajući divljim kanjonima krških ljepotica ili leteći iznad ravničarskih rijeka Slavonije. Serija u 10 nastavaka govori o vodenom bogatstvu s kojim naša zemlja raspolaže, bogatstvu od oko 45 milijardi m3 obnovljive pitke vode ili 9500 m3 po stanovniku. Zato je Hrvatska, u odnosu na druge krajeve svijeta, bogata vodom. Čini se kao da vode nikada neće nestati te da će ona i dalje napajati, graditi i razgrađivati kao što je činila milijunima godina prije. Unatoč tome treba imati na umu tvrdnje stručnjaka koji upozoravaju da nam, iako je Zemlja "Vodeni planet", svejedno prijeti nestašica kvalitetne pitke vode.

- Pustinje svijeta (2010.)
Približno jednu trećinu Zemljinog kopna čine pustinje. Pustinje su najnegostoljubiviji krajolik na Zemlji, bilo da je riječ o pješčanim, kamenim ili hladnim pustinjama. Zbog ekstremnih promjena temperature tijekom dana i noći čini se kako u njima ništa ne može preživjeti ili se trajno nastaniti. Ipak, i u tom okrutnom krajoliku postoji život. U ovoj seriji pokušavamo naći odgovore na pitanja: šire li se još uvijek pustinje i što je tome uzrok; utječe li globalno zatopljenje u ledenim područjima Arktika i Antarktika na povećanje površine suhih pustinjskih područja Sahare, Atacame, Kalaharija, Mojave, Chihuahuana, azijskih ili australskih pustoši?

- Nazovi 112 (2011.)
Stipe Božić nam, rekonstrukcijama, razgovorima sa sudionicima te fascinantnim videozapisima, donosi zanimljive priče o spašavanju ljudskih života. U prvoj emisiji pratimo spašavanje Belgijca koji je koji je upao u jamu, dvoje radnika koji su ostali na vrhu 30 metara visokog stupa zbog pokvarene dizalice te potragu za malim zrakoplovom Cessnom, koji je nestao u oblacima iznad Velebita…