Hren: Katedrali najprije sanacija i dijagnoza, tek onda obnova

Zagrebačka katedrala - simbol Zagreba i Hrvatske čeka obnovu koja će joj vratiti stari sjaj i pripremiti je za nove generacije. U emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorilo se o vrijednosti i obnovi zagrebačke katedrale.

Mons. Ivan Hren, Voditelj Odbora za obnovu katedrale i kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog napomenuo je da je do potresa trajala obnova katedrale i nadali su se završetku te obnove, a nakon nemilog događaja sanira se sve ono što prijeti katedrali, pitanje je, kaže, kada ćemo obnavljati jer se najprije mora dati točna dijagnoza.

- Katedrala je najslojevitiji spomenik grada, rasla je zajedno s gradom od druge polovine 13. stoljeća nakon što su staru prvotnu katedralu uništili Tatari, gradila se sve do dolaska Osmanlija - do početka 16. stoljeća, više puta se obnavljala, rekonstruirala, temeljito u drugoj polovini 19. stoljeća, na mnogo načina je simbol urbanog identiteta Zagreba, njegovog nasljeđa. Ona je spomenik 1. kategorije, nešto što simbolizira ovaj grad - izjavio je dr. sc. Dragan Damjanović, redoviti profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Damjanović je rekao da su oštećenja izvana iznimno velika, od toga da je pao južni toranj i oštetio južnu stranu katedrale, oštećen je i sjeverniji toranj koji će morati biti uklonjen. Oštećeni su i tornjevi uz svetište te gotovo svi vertikalni elementi na katedrale... Riječ je, kaže, o jako velikim štetama koji će se desetljećima sanirati.
Pisma katedrali akademkinje Željke Čorak
A temeljita rekonstrukcija katedrale prema nacrtima arhitekta Schmidta kojom je ravnao arhitekt Herman Bollé počela je 1879., prije potresa iz 1880. I to je bila sreća u nesreći, kaže Damjanović jer je malo sanirao svetište koje bi bilo sigurno još više oštećeno u tom potresu (1880.).

- Onaj je potres bio jači od sadašnjeg i iznimno je teško oštetio katedralu pa je obnova bila iznimno radikalna. Izvedena je nova arhitektonska konstrukcija svodova, promijenjeni su gornji dijelovi zidova, sve što je bilo iznimno oštećeno, Od druge polovine 80-tih godina radio je na opremanju katedrale i od 1887 započela izvedba novih zvonika - završeni su 1898., posvećeni su križevi, restauracija nije bila gotova, preostao je glavni portal, glavni ulaz koji je postavljen 1901... Cijeli taj proces je trajao gotovo 30 godina - napomenuo je.

Što se točno dogodilo tornju pokušao je objasniti mons. Ivan Hren.

- Križ ima sajlu, dolje ima uteg, na južnom tornju je skela koja ga je ukrutila i nije mogao raditi po svojoj dužini, sjeverni e mogao, ali sajla ga je zatezala i drobila kamen - rekao je.

Stigla je 500 tona teška dizalica koja bi trebala pomoći kod skidanja tornja. No, čeka se povoljno vrijeme.

- Maksimalna brzina vjetra bi mogla biti 5 m/s kako bi se moglo na 120 m držati tih oko 130 tona, operacija je vrlo složena. Molim Boga da ga mi skinemo a da ne padne sam - rekao je Hren.

Dragan Damjanović odgovorio je i na pitanje jesu li tornjevi katedrale jednako visoki jer bilo je podataka da je razlika u visini tornjeva čak jedan metar.

- Razlika u tornjevima je zapravo vrlo mala, par centimetara. Mit je, kaže da postoji velika razlika u visini tornjeva.