Sve ono što nismo znali o Ottu Wagneru

Sve ono što nismo znali o Ottu Wagneru i njegovu utjecaju na hrvatsku arhitekturu, doznajemo iz nove knjige povjesničara umjetnosti Dragana Damjanovića.

Prije nepune dvije godine u hrvatskom veleposlanstvu u Beču bila je otvorena  izložba Otto Wagner i hrvatska arhitektura. Bilo je to u povodu 100. godišnjice smrti tog najvažnijeg predstavnika bečke secesije u arhitekturi.
Austrijski arhitekt koji je obilježio hrvatsku arhitekturu
No tu priči nije bio kraj: na spomen Otta Wagnera otvara se cijeli niz poveznica s hrvatskom arhitekturom, a ta je tema bila izazov našem vrsnom povjesničaru umjetnosti Draganu Damjanoviću koji u svojoj novoj knjizi otkriva niz zanimljivih detalja pokraj kojih, možda, svakodnevno prolazimo, a da o njima ništa ne znamo.

Već samo ime Otta Wagnera gotovo je sinonim za bečku secesiju u arhitekturi - ali i ne samo bečku jer njegovi su genijalni, inventivni projekti ostavili dubok trag u europskoj, pa tako i u hrvatskoj arhitekturi, od Brijuna do Dubrovnika.

Sam nije u Hrvatskoj ostvario velike projekte, ali su bili brojni njegovi hrvatski učenici i sljedbenici.

- Mislim da je dovoljno reći da je kod njega obrazovan čuveni dvojac Vjekoslav Bastl i Viktor Kovačić koji su doista unijeli onaj najnoviji pristup arhitekturi što se tiče stila i upotrebe materijala, kaže autor knjige dr.sc. Dragan Damjanović.

Recenzent knjige dr.sc. Zvonko Maković napominje da Wagner, Kovačić i Bastl nisu samo inaugurirali novu arhitekturu: Oni su pokazali jedan drugačiji odnos prema gradu, prema svakodnevici; drugim riječima jedan novi aspekt kulture svakodnevice, smatra Maković.

No,čini se da se Wagner i Hrvatska vole trajno - jer njihova veza ne završava s djelima njegovih uspješnih sljedbenika.

- Zgradu veleposlanstva RH u Beču projektirao je Otto Wagner i ne samo da ju je projektirao nego je neko vrijeme u njoj i živio. Republika Hrvatska je tu zgradu naslijedila u pregovorima o sukcesiji, otkriva Domagoj Marić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Autor Dragan Damjanović, duboko uronivši u veliki trenutak europske arhitekture s kraja 19. i početka 20. stoljeća, otkriva mnoge zanimljive činjenice - poput one da je najpoznatiji ljubljanski Zmajski most projektirao upravo Wagnerov učenik, Splićanin Jurij Zaninović.