Zašto 'smrdljivi martini' obožavaju naše stanove

U Hrvatskoj postoji 800 vrsta smrdljivih martina. Uglavom su štetni u poljoprivredi. Oštećuju cvjetove, listove ili plodove, iz kojih svojim rilcem, odnosno sisalom, uzimaju sok, kojim se hrane. Obožavaju potajice grickati sobne biljke.

Smrdljivi martin (Raphigaster nebulosa) i smrdljiva greta (Dolycoris baccarum),  spadaju u istu porodicu - tzv. mirisne stjenice. Kad su ugrožene ispuštaju karakterističan i vrlo neugodan miris. Pojavljuju se već u proljeće i oko Martinja počinju hibernirati. Oni lukaviji uspijevaju pronaći utočište u grijanom prostoru i tako prežive zimu. To je i razlog zašto obožavaju naše stanove.





'Smrdljivi martini' su fitofagni orgnizmi, hrane se biljkama i najveć problem stvaraju poljoprivrednicima. Sad idu na prezimljavanje i traže toplija mjesta za hibernaciju. Nisu opasni za ljude, ne bodu i ne prenose bolesti kazala je doc. dr. sc. Ankica Sarajlić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek koja je predstavila respektabilnu zbirku 'smrdljivih martina'. Neki od njih potiču iz 1920.

Zadnjih godina najrasprostranjenije su tri vrste mirisnih stjenica. Gore spominjani 'smrdljivi martin' i 'smrdljiva greta' te Nezara viridula ili zelena stjenica koja može biti različitih boja - od zelene do narančaste.

Što smrdi 'smrdljivom martinu'

Postoji i nova invazivna vrsta "smeđa mramorna stjenica" (Halyomorpha halys). Prvi je put u Hrvatskoj primjećena 2017. i poljoprivrednicima radi najveće štete. Iako postoje biljke repelenti čiji miris smeta smrdljivom martinu poput mente i češnjaka - prave zaštite nema.