Antikvarijati - utočišta za ljubitelje tiskanih knjiga

Način na koji čitamo mijenja se, ali knjige i dalje imaju važnu ulogu u našem životu. Digitalno doba donosi nove mogućnosti za čitanje i pristup knjigama, no ne zamjenjuje vrijednost tradicionalnog čitanja. Nažalost, utočišta za ljubitelje tiskanih knjiga sve su malobrojnija. Jedno takvo utočište posjetio je Janko Debeljak.

Antikvarijat otvoren 1989. i nastavak obiteljske tradicije

Kune, prije toga dinari, a sada euri. Valute se mijenjaju. Svako doba nosi i svoju arhitekturu kojom upisuje trag u povijest grada. No jedna valuta već stoljećima ostala je ista. Barem do sada.

-  Ja sam cijeli život s knjigama, tako da je meni nezamisliv život bez knjige. Ja bilo gdje kad odem, putujem, prvo pogledam, prije nego idem negdje, gdje su knjižare, gdje su antikvarijati. Ja ne mogu funkcionirati bez toga, rekla je Tanja Brala, vlasnica antikvarijata.

- Antikvarijat je otvorio naš otac, od sestre Tanje i mene 1989. godine. I, sad, eto, mogu se pohvaliti da smo najstariji poslujući antikvarijat u Republici Hrvatskoj, kazao je Hrvoje Brala, vlasnik antikvarijata.

Internetom prodaju knjige onima koji nisu u Zagrebu, u mjestima, gradovima koji nemaju antikvarijate, otkrila je Tanja.

Knjige nabavljaju, ili im ih ljudi donose ovdje u antikvarijat.

- Danas se dosta prakticira, kako su moderna doba, ljudi nam šalju mailom, WhatsAppom, pošalju nam neki popis ili fotografije, mi vidimo, izaberemo, rekao je Hrvoje.

- Dosta ljudi dođe s određenom knjigom i kažu - vidio sam na vašoj stranici. Nema više onog nekadašnjeg druženja po antikvarijatima, raspravljanja, nego eto, svi nekako užurbano dođu po, konkretno, što trebaju, kazala je vlasnica antikvarijata.

Kakva je budućnost knjige u eri interneta i digitalnih medija? 

Most između prošlosti i sadašnjosti, između imaginacije i znanja. Knjige su stoljećima bile glavni izvor znanja i inspiracije.

- Značaj knjige se promijenio strahovito. Svi ljudi imaju pristup Internetu na mobitelima koji su stalno s njima. Onda, kada gledate sadržaje na mobitelu oni zahtijevaju puno manje koncentracije i trebate taj fiks brze informacije svake tri sekunde, ili svakih pet sekundi. I pada vam koncentracija za čitanje, koje ipak zahtjeva neko posvećivanje, pojasnio je Andrija Škare, publicist i urednik.

Andrija Šakre već više od petnaest godina radi kao novinar, voditelj, scenarist i urednik na televiziji i u brojnim izdavačkim kućama.

- Ljudi čitaju sve kraće forme. Bojim se da knjiga postaje sve manje interesantna. Međutim, postoje neka istraživanja koja govore da to nije tako, da se opet neki slojevi ljudi vraćaju knjizi. Isto tako, da se neki slojevi ljudi vraćaju i klasičnoj televiziji na kojoj smo mi upravo sada. Dakle, ne samo streaming servisima. Tako da, neka blijeda nada ipak postoji I ja želim vjerovati u tu nadu, dodao je.

Digitalno ili tiskano, sadržaj je svakako najvrjedniji

Svaki knjigoljubac zna, knjiga od korica i papira ima svoje posebno značenje. I poneku anegdotu. 

-  Recimo, svašta nalazimo u knjigama - od raznih posveta, velikih ljubavi, a na kraju ljubav pukne i knjiga završi kod nas u antikvarijatu, rekla je Tanja Brala, vlasnica antikvarijata.

- Dolaze nam i mlađi ljudi. Nekako se ta tradicija nastavlja. Evo, mi ispred antikvarijata imamo staru dječju kolijevku u kojoj su se nekada rađala djeca. I onda mi volimo stavljati u tu kolijevku za djecu knjige, da izabiru. I onda volimo reći, nekada su se rađali ljudi, a sada se rađaju čitatelji, kazao je Hrvoje Brala, vlasnik antikvarijata.

Knjige će sigurno preživjeti

- Knjige se kupuju. One se poklanjaju, ali se nikada ne posuđuju. Jednom me kolegica zamolila da joj posudim knjigu. Rjeđe izdanje, no trebalo joj je za seminarski rad. Pristao sam, otišao u antikvarijat, pronašao isto izdanje i "posudio" joj ga. Kad god se sretnemo, sjeti se kako mi je mora vratiti, ispričao je novinar Janko Debeljak.

Ljudi vole knjigu kao fizički predmet. Vole miris knjige, vole boju, vole osjećaj papira među prstima. Vole se zavaliti negdje u fotelju i okretati stranice, što na digitalnom čitaču ne možete. Odnosno, možete virtualno. Knjiga, kao predmet, će sigurno preživjeti. Ja se za njezinu budućnost ne bojim. Ona će biti isto tako drugačija nego sada, ali će opstati, zaključio je Andrija Škare, publicist i urednik.

Budućnost nikada nije izvjesna, no knjige su preživjele mnoge tehnološke revolucije i promjene koje su donijela vremena kroz koja su prolazile.