Vrijeme istječe za dio najvrjednije hrvatske arhitektonske baštine

Obnova Meštrovićeva paviljona, zahtjevni radovi na zagrebačkom Kinu Europa, propadanje niza hotela na našoj obali, neke su od tema znanstveno-stručnog skupa u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Mnogi važni objekti hrvatske moderne arhitekture u vrlo su lošem stanju, a struka se suočava s izazovima njihove obnove i zaštite.

Okupljeni arhitekti, urbanisti, konzervatori i povjesničari umjetnosti istaknuli su da je zajednički rad najvažniji kako bi se postigli ciljevi.

- Već je 100 godina prošlo od nekakvih početaka i sigurno da je došlo vrijeme da se, u povijesnom smislu odnosa prema jednoj kulturnoj baštini, organizira, formira jedan sustav, izjavio je akademik Branko Kincl, predsjednik Znanstvenog vijeća za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora.

Jedan od najvažnijih projekata obnova je Meštrovićeva paviljona koja se nakon završetka impresivne kupole primiče uspješnom kraju. S druge strane, radovi na omiljenom Kinu Europa tek su u početnoj fazi.

- Iznenađenja nas očekuju, ali ništa do sada što nismo znali o relativno nekvalitetnoj gradnji same zgrade, pa da će u konstrukcijskom smislu trebati biti značajno ojačana, kazao je arhitekt Alan Braun.

Za turizam, ali i baštinu Hrvatske, posebno je važna obnova i zaštita hotelske arhitekture modernizma na čemu je Božo Benić nedavno doktorirao.

- Od zapuštanja i prepuštanja propadanju do nekih neprimjerenih graditeljskih zahvata i preinaka koje, usudio bih se reći, imaju negativne učinke ne samo po arhitekturu, nego često uzrokuju i neke ambijentalne degradacije, odnosno devastacije, rekao je Božo Benić, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.

Izazovi obnove višestruki su - mora se primijeniti najnovija tehnologija, ali i sačuvati izvorna ideja.

- Tu je i zapravo kapacitet moderne arhitekture za adaptacije i uvođenje prihvatljivih promjena s obzirom na njihovo vrednovanje i često puta i autorski koncept koj djela moderne nose, istaknuo je Tomislav Petrinec, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine.

U ovome procesu od velike pomoći mogu biti ostavštine arhitekata koje se čuvaju u Hrvatskom muzeju arhitekture.

- Hrvatski muzej arhitekture čuva ostavštine više od 80 arhitekata koje su u našem muzeju. Uskoro se selimo u našu novu zgradu gdje će građa biti dostupna svim znanstvenicima, građanima, stručnjacima, svima onima koji se bave arhitekturom i onima koji žele znati nešto novo o arhitekturi, izjavila je Borka Bobovec, upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU.

Skup je obuhvatio širok raspon tema – od teorijskih postulata i međunarodnih iskustava, do konkretnih problemskih primjera dobrih i loših praksi.