Damiru Kremeniću najveće priznanje etnografske struke

Etnolog i muzeolog Damir Kremenić, čelnik Katedre čakavskog sabora Kornić, dobio je najveće priznanje za doprinos struci, nagradu “Milovan Gavazzi” za životno djelo. Nagradu Hrvatskog etnološkog društva, koja nosi ime po Milovanu Gavazziju, ocu hrvatske etnologije i stručnjaku svjetskog glasa, Kremenić je zaslužio predanim radom i iznimnim postignućima.

Damir Kremenić hrvatsku je etnološku znanost zadužio u mnogim područjima svoga djelovanja.

U Rijeci, Zagrebu, Zadru i Osijeku, Kremenić je snimao sakralnu i pučku arhitekturu. Potaknuo je obnovu, postavu oltara i vraćanje u kult starohrvatske crkvice svetoga Dunata na Krku.

Aktivan je u dva kulturna društva - u Zagrebu i Korniću na Krku. Od 1993. vodi ljetne škole u kojima je preko dvije i pol tisuće polaznika naučilo razne vrste glagoljice.

- Ja imam tri struke. Prvo sam inženjer građevine, onda sam etnolog i muzeolog. To je zgodna kombinacija jer onda mogu uzeti od svake struke ono što mi je zanimljivo, onda gledam recimo kuću, gledam i kao inženjer građevine, dakle izvana i iznutra kako ljudi žive i to je mene zgodna kombinacija, kaže Kremenić.

Damir Kremenić u Korniću je obnovio Čitaonicu Frankopan zamrlu u Drugom svjetskom ratu, u kojoj se čuva 7 tisuća i zavičajna zbirka. Osnovao je i Knjižnu stanicu u Buzinu, za besplatnu posudbu knjiga za stanovnike tog dijela Zagreba.

Neumorno radi na očuvanju i promicanju našeg kulturnog naslijeđa i putem niza javnih nastupa i televizijskih priloga i dokumentaraca.

- Etnologija je izuzetno bitna struka za Hrvatsku. Dakle, to je ono što se prevodi kao narodno znanstvo, dakle ono što narod zna. Struka je izuzetno zanimljiva i raznolika i ja sam izuzetno ponosan što je prepoznala moj rad i to sve što sam prošao, i dodijelila mi nagradu "Milovan Gavazzi". Etnologiju moramo tretirati kao jednu od najvažnijih znanosti za Hrvatsku jer je to naše i to nam polako, ali sigurno izmiče, s obzirom na to da ti stari ljudi koji znaju odlaze neumitno, nismo još sve skupa zabilježili i istražili, upozorava Kremenić.

Zajedno sa suradnicima Kremenić je dokumentirao i obavljao konzervatorsko-reparatorske zahvate. Od 1980. godine, sakuplja etnografsku zbirku koja broji čak 5700 predmeta. Zbirku razglednica sakuplja od 1974. godine i danas broji 125 tisuća razglednica. Ovom zbirkom se koriste muzeji i kulturne ustanove, te privatne osobe za svoje potrebe.