Nobel za književnost kanadskoj pjesnikinji Anne Carson

08.10.2026.

Zadnja izmjena 19:54

Autor: Tamara Džebić Šaljan/Maroje Vučićević/M.B./E.P.C./V.M./Dnevnik/HRT/Hina

video thumb

Nobelova nagrada za književnost za 2026. godinu dodijeljena je kanadskoj pjesnikinji Anne Carson (76) za njezin smjeli i inventivni rad, objavio je žiri.

Autorica, koja je bila na Islandu kada je nagrada objavljena, prepoznata je zbog svog smjelog i inventivnog rada koji je, u razigranom dijalogu s klasičnom tradicijom, izazvao nove oblike suvremene književnosti, rekla je Ingrid Carlberg, stalna tajnica Švedske akademije.

Nagradu dodjeljuje Švedska akademija.


Vrijednost nagrade je 12 milijuna švedskih kruna (1,2 milijuna dolara). 

Stil koji prkosi žanrovskim podjelama

Djelo kanadske pjesnikinje i esejistice Anne Carson često spaja stihove, prozu, dijalog i prijevod u mješavini koja prkosi žanrovskim podjelama.

Nadaleko je poznata po svojim prijevodima klasične grčke književnosti, koja snažno utječe na njezin rad, u rasponu od opernih libreta do književne kritike i romana u stihu kao što je "Autobiografija crvene" iz 1998. godine.

Njezin je stil vidljiv u kazališnom komadu "Norma Jeane Baker iz Troje" iz 2019. godine, koji spaja priče o Heleni Trojanskoj iz Euripidove drame "Helena" i Marilyn Monroe.

U obrazloženju odluke Švedska akademija navela je da se Anne Carson nagrada dodjeljuje zbog njezinog smjelog i inventivnog rada koji je, u razigranom dijalogu s klasičnom tradicijom, stvorio nove oblike suvremene književnosti.

- Gotovo cijeli njezin književni opus, ističe Akademija, temelji se na susretu filologove zaokupljenosti riječima i pjesnikove želje za novim značenjem.

- Etimologiju riječi odredila je kao polazište cjelokupnog svojeg rada. Njezini se prijevodi s klasičnog grčkog jezika mogu smatrati samostalnim književnim djelima, stoji u obrazloženju.

Kao primjer Carsonina istraživanja mogućnosti pisanja Akademija ističe i djelo Float iz 2016., sastavljeno od 22 knjižice o različitim temama koje se mogu čitati proizvoljnim redoslijedom. U njemu književna skica zauzima posebno mjesto.

Za njezin roman u stihovima Autobiografija crvenoga, često najavljivan kao njezino najveće djelo, ističu da pokazuje Carsoninu sposobnost da aktualizira klasičnu književnu tradiciju. U djelu, među ostalim, postavlja pitanje što se događa kada volimo nekoga tko će nas na kraju uništiti.

Carson je provela sedam godina čitajući Proustovo djelo U potrazi za izgubljenim vremenom te je u intervjuu za kanadski CBC Radio One 2016. godine izjavila da je nakon završetka patila od apstinencijskih simptoma, što ju je navelo da napiše "The Albertine Workout" kako bi produžila to iskustvo.

Carson: Poezija je danas korisnija jer je kraća i brža


Carson je za RÚV govorila i o odnosu poezije i suvremenog načina života, ocijenivši da bi poezija danas mogla biti korisnija od proze jer je kraća i brža.

- Mislim da je vjerojatno korisnija od proze jer je sada brža i svi su u žurbi, pa je u osnovi dobra jer je kratka, rekla je.

Anne Carson se u svom višedesetljenom radu bavila poezijom, esejistikom, prijevodom i klasičnom književnošću, a njezin opus uključuje i tekstove za operu te književnu kritiku. Predavala je klasičnu filologiju na sveučilištima u Kanadi i Sjedinjenim Državama.

Na Island je prvi put došla sa suprugom, umjetnikom Robertom Curriejem, nakon financijskog sloma 2008. godine. Ondje su postupno počeli provoditi sve više vremena, a Carson od 2022. ima islandsko državljanstvo.

Carson, koja je i uoči same objave slovila za jednog od glavnih favorita, ovim se priznanjem pridružila velikanima svjetske književnosti poput Aleksandra Solženjicina, Alice Munro i Ernesta Hemingwaya. Prošlogodišnju nagradu osvojio je mađarski pisac László Krasznahorkai.

Na hrvatskom su dosad objavljene dvije njezine knjige: Vježba zvana Albertina (The Albertine Workout) u prijevodu Miroslava Kirina, koju su 2019. objavili Multimedijalni institut i Kulturtreger, te Razstvaranje (Decreation), također u Kirinovu prijevodu, koje je 2023. objavila Naklada Ljevak.

Nobel za književnost kanadskoj pjesnikinji Anne Carson

Ljubav od srednjoškolskih dana


- Katkad mi je teško razumjeti kako ljudi doživljavaju moju poeziju. Nadam se da u njoj uživaju i da će im se i ubuduće sviđati. Sada će knjige dobiti naljepnicu s Nobelovom nagradom i bolje će se prodavati, svi će biti zadovoljni, posebno izdavači, kazala je Ann Carson.


- Mislim da je u ovom užurbanom svijetu poezija jednostavno korisnija od proze. Kraća je i bolje se uklapa u brzi tempo modernoga života. Naravno, iznimka je Homer, on nije kratak, dodala je. 

Od srednjoškolskih dana zaljubljena je u klasične jezike i književnost, što je i u mnogome oblikovalo njezin akademski i književni put.

Poznata je po jedinstvenom hibridnom stilu u kojem kombinira poeziju i prozu te suvremene priče i antičke mitove.

U opusu, koji čini više od dvadeset knjiga poezije, eseja, prijevoda i libreta, najpoznatije je djelo "Autobiografija crvenog" iz 1998., neobičan roman u stihu u kojem je antički mit o Heraklu preoblikovala u suvremenu, emotivnu priču o odrastanju i ljubavi.

- Riječ je o iznimnoj autorici koja pokriva široko značenjsko i poetičko polje, toliko je inovativna. Njezina djela potiču na razmišljanje i promišljanje, ne samo o književnosti nego i o svijetu - jučer, danas i sutra. Svakom knjigom ona uvijek iznenađuje i to je ono što je možda najbolje, rekao je pjesnik i prevoditelj Miroslav Kirin.

- Ona je jedna od najuzbudljivijih suvremenih autorica koja u svakoj novoj knjizi prelazi razinu eksperimeta. Ona je majstoriva mješanja žanrova i prekoračivanja granica žanrova i u svakoj novoj knjizi preipituje granice književnosti same, rekla je Ana Brnardić, pjesnikinja.

Predavala je na brojnim uglednim sveučilištima diljem svijeta uključujući američki Princeton i kanadski McGill. Za svoj književni opus primila je niz važnih nagrada, među kojima i nagradu "T. S. Eliot", a ušla je u povijest i kao prva osoba koja je dva puta osvojila prestižnu kanadsku Griffinovu nagradu za poeziju. 

- Ludo je, mislim da su svi ludi, izjavila je ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za književnost Anne Carson, komentirajući odluku Švedske akademije za islandski javni servis RÚV.

Dodala je i da joj je teško opisati osjećaje nakon objave Nobelove nagrade, a na pitanje o tome hoće li nagrada utjecati na njezinu čitanost odgovorila je da se tome vjerojatno nada njezina nakladnička kuća.

Švedska akademija često pod udarom kritika


Švedska akademija, koja dodjeljuje Nobelovu nagradu i za književnost, često je bila predmet kritika zbog ignoriranja nekih od najvećih književnih velikana u posljednjih 120 godina, poput Lava Tolstoja, Virginije Woolf i Jorgea Luisa Borgesa.

Prigovaralo joj se i zbog zanemarivanja američkih pisaca iako je 2016. nagradu dodijelila kantautoru Bobu Dylanu te je optuživana da su joj izbori previše opskurni.

Branitelji Akademije ističu da je donosila i popularne odluke, poput nagrade Kolumbijcu Gabrielu Garcíji Márquezu 1982. i Doris Lessing 2007. Tvrde i kako je dio  njezine zadaće istaknuti manje poznate književne tradicije i potaknuti čitatelje na širenje vidika.

Utemeljene oporukom švedskog izumitelja dinamita i poduzetnika Alfreda Nobela, nagrade za postignuća u književnosti, znanosti i miru dodjeljuju se od 1901. godine.

Prošle godine Nobelovu nagradu za književnost dobio je mađarski pisac László Krasznahorkai, kojeg je američka kritičarka Susan Sontag prozvala majstorom apokalipse.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora