Neki su književni opusi ljubav na prvi pogled i ulazi se u njih lako. Anne Carson za mene nije bila takva. Njezino sam djelo gledala pomalo izdaleka, s divljenjem, ali i s osjećajem da do njega nije lako doći, niti da ga je jednostavno razumjeti. No, sreća je da se poezija mora moći i osjetiti.
Knjige sam posuđivala od kolegica (pa se nadala da ih neću trebati vratiti), neke kupovala na putovanjima, na engleskom, tražila ih i nabavljala kako sam mogla, a onda čitala polako, vraćala se, ponovno pokušavala ući u tekst. Nije uvijek bilo lako, no neki put sjedalo je odmah na pravo mjesto. Proširivala je jednostavno moje shvaćanje poetskoga, i vjerojatno nisam jedina koja je imala takvo iskustvo.
Jedna od najvećih književnica našega vremena
Zato me vijest o Nobelovoj nagradi za književnost Anne Carson posebno veseli. Ne samo zato što je riječ o pjesnikinji koju smatram jednom od najvažnijih književnih pojava našega vremena, nego i zato što smo o njezinu opusu još 2023. napravili emisiju „Što je klasik?”.
„Čitati nekoga drugoga nakon Anne Carson gotovo je nemoguće”, rekao je tada pjesnik i prevoditelj Miroslav Kirin, a upravo tih dana kad smo snimali emisiju krajem veljače pripremao se izlazak iz tiska njegova prijevoda njezina djela pod nazivom „Razsvrstavanje”. Ta mi je Kirinova rečenica ostala u sjećanju jer precizno opisuje ono što se događa kada pokušate čitati Carson, njezina je književnost toliko osobita da nakon nje teško pristajete na uobičajene predodžbe o tome što poezija jest.
Carson je pjesnikinja, esejistica, klasična filologinja, prevoditeljica. Piše poeziju, eseje, prozu, prevodila je antičke autore, crta, eksperimentira s formom. U njezinim se knjigama žanrovi prelijevaju jedni u druge. Poezija se susreće sa znanošću, antički tekstovi sa suvremenim iskustvom, osobno s filozofskim.
Možda je upravo zato njezine knjige teško prepričati. One se prije svega čitaju i često se dogodi nešto neobično, ono što vam je na početku izgledalo kao fragment, digresija ili čak pogrešan put, počne se povezivati. Smisao se ne daje odmah, do njega se dolazi. Njezine vas knjige tjeraju da im se vraćate.
Njezino pisanje je kao voda
Pjesnikinja Ana Brnardić bila je urednica te knjige i također je sudjelovala u emisiji. Proveli smo divan dan snimajući njezin mali televizijski esej na jezeru, jer je ona, suptilna pjesnikinja kakva jest, pronašla lijepu metaforu za njezino pisanje - vodu.
Čitajući njezinu knjigu Autobiografija vode, napisala mi je Ana Brnardić u poruci: „Ona piše kao skladateljica kojoj u jednoj skladbi uspije savršeno prepletati dvije ili tri teme, i pritom ih tretira kao majstorica forme, ujedno majstorica obrata, detalja, dobro usklađenih ponavljanja. Ima sve i savršeno neopterećeno pliva u tome svemu.”
Voda je doista jedan od važnih motiva Anne Carson, ali može biti i metafora njezina pisanja. Njezine se misli prelijevaju iz poezije u esej, iz antičkog mita u osobno iskustvo, iz ljubavi u filozofiju. Ništa nije posve nepomično, primijetila je Ana Brnardić.
Carson je studirala grčki i latinski, a doktorirala je na Sapfi. Antika je zato duboko upisana u njezin književni svijet, no ona klasike ne čita kao muzejske eksponate. Sapfo, Euripid, Sofoklo, Proust, Keats, Beckett, Hitchcockova Vrtoglavica, sve može postati dio istoga velikog razgovora.
I možda je upravo to jedan od razloga zbog kojih mi je bilo važno da Anne Carson bude u „Što je klasik?”, klasik nije samo ono što je staro i priznato. Klasik je ono što i danas ima snagu da nas pomakne. Anne Carson to čini na vrlo osobit način.
Želi biti nepodnošljiva
Piše o ljubavi, žudnji, seksualnosti, gubitku, očaju. Bavi se položajem žena, načinima na koje pokušavamo spoznati svijet i granicama vlastitoga „ja”. Pritom stalno propituje i samu književnost, što je pjesma, što je esej, što je fragment, što uopće znači biti osobna u poeziji. „Moja osobna poezija jest poraz”, kaže Carson, a drugdje, gotovo prkosno ističe: „Želim biti nepodnošljiva.”
Možda je upravo u tome njezina velika privlačnost. Ne pokušava biti laka, ne pokušava nam se svidjeti, ne daje uvijek odgovore. Traži od čitatelja strpljenje, znatiželju i spremnost da neko vrijeme ostane u neizvjesnosti, a onda, kada se knjiga zatvori, shvatite da ste nešto ipak ponijeli sa sobom.
Danas, kada je Anne Carson dobila Nobelovu nagradu za književnost, posebno mi je drago vratiti se emisiji u kojoj smo pokušali otvoriti vrata njezinu svijetu. Tada emisija je imala relativno malo pregleda na YouTubeu, sad se nadam da će u njezin svijet uroniti puno više gledatelja, čitatelja.
Što je Anne Carson učinila pjesništvu? Zašto je njezinu književnost tako teško svesti na jedan žanr? I što se dogodi kada pjesnikinja istodobno bude i klasična filologinja, prevoditeljica, esejistica i istraživačica vlastitih granica?
U tome u emisiji „Što je klasik?” govore pjesnikinja Ana Brnardić i pjesnik i prevoditelj Miroslav Kirin.
„Što je klasik? – Anne Carson” gledajte u nedjelju, 11. listopada, u 15:45 na Trećem programu HTV-a. Emisiju možete pogledati i na HRTi-ju i YouTubeu.