100 godina HRT-a: Mudrost pametnog srca

I emisija "Što je klasik?" u svojoj desetoj obljetnici postojanja obilježava 100. obljetnicu HRT-a posebnom emisijom u kojoj je gost francuski filozof i esejist, akademik Alain Finkielkraut. Emisiju emitiramo na Trećem programu HTV-a, u ponedjeljak 18. svibnja u 20,40 sati.

Čitanje kao strast i odgovornost

Mnogi će reći da je Alain Finkielkraut ponajprije filozof i neće pogriješiti. No, književnost je oduvijek zauzimala važno mjesto u njegovu životu. Književnost je studirao i usporedo s filozofijom, književnošću se uvijek bavio kao s oblikom razumijevanja postojanja. Čitanje je za njega oduvijek bila radost, strast i oblik života, ali i odgovornost. Otpor površnosti i prostor slobode. I to naravno, ponajviše - klasika.

Njegova je misao: “Čitanje nije razonoda, već napor da ostanemo budni u svijetu koji nas želi uspavati banalnostima.” Nije čudo da mi je postao važan.

Angažman za Hrvatsku

Alaina Finkielkrauta upoznala sam kao mlada novinarka zadivljena njegovom filozofskom dubinom i humanističkim obrazovanjem, ali i načinom kako je govorio o temeljnim ljudskim pitanjima, vrlo komunikativno i jednostavno. Fascinaciju je ojačala činjenica da je bio jedan od rijetkih svjetskih intelektualaca koji je razumio hrvatsku stvarnost devedesetih i o tome vrlo angažirano javno govorio.

Pametno srce

U jednom trenutku došla mi je u ruke njegova knjiga "Pametno srce: Čitanja" (prijevod Marija Bašić, izd. Litteris, 2015.) i posebno pamtim to čitateljsko iskustvo kao jedno od onih koje mi je puno značilo, toliko da je to bila jedna od onih knjiga koje sam dugo držala na noćnom ormariću u tom životnom periodu i koja je naposlijetku i utjecala na ideju o emisiji o književnim klasicima koju ću pokrenuti 2016. godine, prije deset godina, emisiju "Što je klasik?".

U toj knjizi Finkielkraut se vratio svojoj staroj, inicijalnoj ljubavi još od studija književnosti, romanu, i okupio devet čitalačkih iskustava djela koja su ga snažno obilježila. U njoj zdušno obrazlaže da nema pravog razumijevanja svijeta na temelju nijemog srca. Srce mora biti pametno, a pamet pak mora imati srce.

Književnost nam daje pametno srce

Na početku knjige spominje molitvu kralja Salomona koji je Boga molio da mu da pametno srce kako bi mogao razlučivati dobro od zla. No, Bog šuti, nastavlja Finkielkraut i zaključuje da se mi svojim molbama moramo obraćati književnosti jer bez nje “milost pametnog srca bila bi nam zauvijek nedostupna – poznavali bismo zakone života, ali ne i njihovu pravosudnu praksu”.

Odgoj i obrazovanje duše

Književnost nam daje to pametno srce jer književnost je odgoj i obrazovanje duše. Omogućuje čitatelju da razvije suosjećanje i razumijevanje za složenost ljudske prirode. Protuteža je praznini i površnosti u našem vremenu. Otpor pojednostavljenju svijeta i njegovoj brzini, prostor dubine, sporosti i slobode. To tvrdi Alain Finkielkraut, istaknuti francuski filozof i esejist, član Francuske akademije, borac za očuvanje europske humanističke kulture i kritičar suvremenog društva, moderniteta i sustava obrazovanja.

Kako približavati klasike?

Finkilekraut se zato zalaže za povratak klasicima te se pita kako danas možemo približiti klasike ljudima koji više nemaju naviku čitanja i uvjete za čitanje – tišinu, vrijeme, koncentraciju? Kako danas uopće odgajati čitatelja? Treba li klasike prilagođavati čitateljima ili oni moraju promijeniti čitatelja? Što to znači za školu i obrazovanje?

Ne odustati od klasika

Nasuprot danas dominantnim stajalištima da klasike treba pojednostavljivati i prilagođavati čitateljima on misli posve suprotno! Smatra da je škola postala žrtva pogrešno shvaćene demokracije i kritizira pristup modernog obrazovanja u kojem učenici biraju što će učiti kao da su kupci u trgovini. Ako škola odustane od klasika, ona djecu ostavlja osuđenu na barbarstvo sadašnjeg trenutka, tvrdi Finkielkraut.

Protivi se i ideji da škola treba pripremati djecu isključivo za tržište rada. Za njega je škola "mjesto dokolice" gdje se uči ono što je "beskorisno" (poezija, latinski, klasici), jer upravo to beskorisno znanje gradi slobodnog čovjeka.

Nužna poniznost i lijek za aroganciju

Upravo tako i književnost gradi čovjeka. Književnost nas uči ne samo osjećati, nego osjećati mudro, misliti osjećaje i osjećati misli. Uči nas razumjeti složenost svijeta, ali liječi i od arogancije.

U emisiji Što je klasik? Finkielkraut primjećuje da danas često čak i klasicima prilazimo s osjećajem podrugljive nadmoći i to ga brine, te smatra da je važno pronaći nužnu poniznost i skromnost u odnosu prema klasicima da bismo ih prigrlili i čitali.

Kako kaže Alain Finkielkraut: "Ne čitamo mi velike romane, veliki romani čitaju nas."