Dora Kršul o pritiscima na novinare: Kad vas prozivaju ljudi na vlasti, to nije bezazleno

Istraživačka novinarka portala Telegram Dora Kršul gostovala je u emisiji "Nedjeljom u 2", gdje je govorila o aferama koje je razotkrila, političkim pristicima na novinare i sve izraženijem nepovjerenju građana prema medijima. Posebno se osvrnula na nepravilnosti u akademskoj zajednici, aferu Geodetski fakultet te stanje hrvatskog obrazovnog sustava.

Dobitnica brojnih novinarskih priznanja, među kojima su dvije nagrade Hrvatskog novinarskog društva "Marija Jurić Zagorka" te nagrada "Jasna Babić" za istraživačko novinarstvo, Dora Kršul posljednjih se godina profilirala kao jedna od istaknutih istraživačkih novinarki u Hrvatskoj.

Profesionalni put započela je još tijekom studija, prateći pokušaje provedbe kurikularne reforme, a njezin interes za obrazovanje postupno se proširio na istraživanje nepravilnosti u akademskoj zajednici.

Njezina otkrića o poslovanju Geodetskog fakulteta, trošenju javnog novca i povlasticama sveučilišnih dužnosnika otvorila su pitanja odgovornosti institucija i raspolaganja javnim sredstvima.

U razgovoru s Aleksandrom Stankovićem otkrila je kako dolazi do informacija, zašto istraživanja ponekad traju mjesecima i kako se nosi s kritikama koje dolaze s najviših političkih pozicija.

Od malena znala da je novinarstvo njezin poziv

Ljubav prema novinarstvu Kršul je razvila još u djetinjstvu, kada je uz djeda redovito čitala novine i izrezivala članke koji su je zanimali. Posebno se prisjetila svoje zbirke tekstova o Janici i Ivici Kostelić, čiji su je sportski uspjesi inspirirali.

Premda se informiranje danas uglavnom preselilo na internetske portale, priznala je da i dalje uživa u čitanju tiskanih novina.

Ipak, njezin profesionalni put nije od početka bio usmjeren prema istraživačkom novinarstvu.

Tijekom studija uključila se u rad studentske redakcije, a događaji povezani s pokušajem kurikularne reforme 2015. i 2016. godine pobudili su njezin interes za obrazovnu politiku.

Prateći prijedloge reforme, počela se pitati zašto bi se netko protivio promjenama koje su joj se, iz perspektive donedavne gimnazijalke, činile korisnima.

Istodobno su se odvijala previranja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, što ju je dodatno potaknulo da istražuje odnose moći i način funkcioniranja akademskih institucija.

Upravo su znatiželja, tvrdoglavost i osjetljivost na nepravdu, smatra, presudne osobine za posao kojim se danas bavi.

- Ja jesam po prirodi znatiželjna, jako sam i tvrdoglava, što je u ovom poslu, pogotovo istraživačkom dijelu posla, dosta važno, kazala je. Posljednjih se godina gotovo potpuno posvetila istraživanju akademske zajednice, koju smatra jednim od najvažnijih dijelova društva, ali i područjem u kojem postoje ozbiljni problemi.

- Smatram da bi on trebao biti najbolji dio našega društva, a tome jednostavno, nažalost, nije tako, upozorila je.

Zašto građani gube povjerenje u novinare?

Jedna od središnjih tema razgovora bilo je nepovjerenje građana prema medijima.

Stanković je pritom spomenuo istraživanje prema kojem 52 posto građana Hrvatske namjerno izbjegava vijesti, otvorivši pitanje odgovornosti samih medija za takav odnos publike.

Kršul je upozorila da je u Hrvatskoj, osim negativnih emocija koje kod dijela građana izaziva praćenje vijesti, izrazito prisutna i nezainteresiranost za informiranje. U tome vidi ozbiljan društveni problem koji se ne može promatrati odvojeno od obrazovanja.

Smatra da bi škole trebale snažnije razvijati medijsku pismenost i građansko obrazovanje, osobito u vremenu u kojem algoritmi društvenih mreža sve više određuju sadržaj kojem su ljudi izloženi. Učenike bi, naglašava, trebalo pripremati za razumijevanje medija, društvenih procesa i vlastite odgovornosti u demokratskom društvu.

Na pitanje jesu li mediji sami pridonijeli gubitku povjerenja pretjeranim korištenjem senzacionalističkih naslova i takozvanih clickbaitova, priznala je da je medijska industrija u jednom trenutku s takvom praksom pretjerala.

Ipak, smatra da privlačan naslov sam po sebi nije problem, pod uvjetom da iza njega stoji kvalitetan i istinit sadržaj. Mnogo ozbiljnijim smatra širi trend sustavnog diskreditiranja profesionalnih medija, koji povezuje i s političkom retorikom.

Kao jedan od primjera navela je američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegov odnos prema tradicionalnim medijima, ali je upozorila da slične tendencije postoje i u Hrvatskoj.

- U Hrvatskoj imamo takve tendencije gdje s razine premijera, ministrice medija, imamo situaciju u kojoj se novinare proziva kada otkrivaju vrlo ozbiljne afere, kriminal u njihovim resorima, gdje s tih govornica u Saboru ili Vladi govore o tome kako smo mi maliciozni, tendenciozni, kako produciramo fake news. Pa to je startni pucanj za ljude koji žele dalje nastaviti govoriti o nama kao novinarima i novinarima-crvima, istaknula je.

Afera Geodezija: Od luksuznih automobila i jahte do istrage europskih tužitelja

Jedno od najopsežnijih istraživanja na kojima je Kršul radila odnosilo se na poslovanje Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Afera je otvorila pitanja trošenja javnog novca, nabave luksuznih vozila i jahte te poslova skeniranja kulturne baštine nakon potresa.

Sve je, otkrila je, započelo informacijama koje je dobila od izvora upoznatih s događajima na fakultetu.

Upozorili su je da se za potrebe europskih projekata nabavljaju neuobičajeno skupi automobili, navodno namijenjeni terenskim istraživanjima i snimanju okoliša. Posebno ju je iznenadila informacija da je fakultet kupio i jahtu.

- Ispričali su mi o nekakvim luksuznim automobilima koji se tamo kupuju za navodno provođenje europskih projekata i snimanje okoliša nakon potresa, snimanje podmorja i tako dalje. Naveli su mi također da je fakultet kupio i jahtu. Ja sam mislila da se oni zafrkavaju, odnosno da se nismo dobro razumjeli, međutim, zaista je bila riječ o pravoj jahti, prisjetila se.

Provjerom javno dostupne dokumentacije utvrdila je da su podaci o nabavi vozila i plovila bili objavljeni u Elektroničkom oglasniku javne nabave.

Ipak, nabava jahte bila je opisana kao nabava radnog plovila. Daljnjim istraživanjem Telegram je otkrio da se jahta koristila za turistički najam tijekom sezone, dok su luksuzni automobili, među kojima su bili Land Rover i Ford Ranger, korišteni u privatne svrhe.

- To smo dokazali tako što smo ih neko vrijeme pratili na cestama i pokazali da se ne koriste u službene svrhe, rekla je.

No, istraživanje nabave vozila i jahte bilo je samo dio mnogo šire priče. Kršul je paralelno istraživala posao 3D skeniranja kulturne baštine oštećene u potresima, za koji je Ministarstvo kulture i medija Geodetskom fakultetu dodijelilo oko 20 milijuna kuna.

Za taj dio istraživanja, od prvih informacija do objave teksta, trebalo joj je čak sedam mjeseci. Velik dio vremena, objasnila je, utrošen je na pribavljanje službene dokumentacije i pokušaje dobivanja odgovora Ministarstva kulture i medija.

- Istraživačko novinarstvo dugo traje, nije isplativo i zahtijeva puno fajtanja da dođete do konkretnih podataka od onih kojih se ta priča tiče. U ovom slučaju to je bilo Ministarstvo kulture i medija, naglašavam, i medija, s obzirom na probleme koje smo imali u dolasku do informacija upravo u Ministarstvu kulture i medija, istaknula je.

"Plenković je pred kamerama govorio da sam ja istraživački pokušaj"

Otkrivanje nepravilnosti u javnim institucijama Kršul je tijekom karijere dovelo i u izravne sukobe s političkim dužnosnicima.

Na pitanje je li se suočavala s prijetnjama i pritiscima odgovorila je kako su upravo javne izjave političkih moćnika jedan od oblika pritiska na novinare. Prisjetila se 2017. godine, kada je kao novinarka portala Srednja.hr istraživala zaustavljanje kurikularne reforme. 

- Moja karijera je 2016. godine, odnosno 2017. u ljeto, na neki način lansirana time što je Andrej Plenković pred kamerama govorio da sam ja "istraživački pokušaj". A mi smo tada, na Srednjoj.hr, zapravo otkrivali na koji se način zaustavlja kurikularna reforma i kako se zapravo stopira cijela priča, prisjetila se.

Smatra da takve izjave nisu bezazlene, osobito kada dolaze od osoba koje raspolažu političkom moći i čiji se potezi nalaze pod novinarskim povećalom.

Osvrnula se i na premijerovo nazivanje pojedinih medija "osovinom zla", kao i na kritike koje joj je zbog istraživanja Geodetskog fakulteta uputila ministrica kulture.

- Ministrica kulture je baš konkretno za geodeziju govorila da sam ja "maliciozna". To je pritisak. Što je to drugo nego pritisak? I to nije ugodno. Naravno da nije ugodno jer o vama govori netko s pozicije moći, poručila je.

Unatoč takvim iskustvima, istaknula je kako nije imala slučajeva u kojima bi netko izravno pokušavao ishoditi neobjavljivanje istraživačke priče. Razlog vidi i u načinu rada svoje redakcije, u kojoj se prije objave inzistira na temeljitoj provjeri svih činjenica.

"Primarno se bavim akademskom zajednicom"

Uoči njezina gostovanja pojavila su se i pitanja zašto se Kršul uglavnom bavi aferama povezanima s HDZ-om i kada će početi istraživati nepravilnosti na političkoj ljevici.

Odgovorila je kako istraživačko novinarstvo nije usmjereno protiv određene političke opcije, nego prema osobama i institucijama koje imaju moć i odgovornost.

- Primarno se bavim akademskom zajednicom, tako da je meni potpuno svejedno jesu li lijevi, jesu li desni, jesu li gore ili dolje. Meni je potpuno svejedno je li danas ministar ili ministrica obrazovanja HDZ-ova, SDP-ova, iz Mosta, zaista mi je svejedno. Ja ću raditi svoj posao neovisno o opciji na vlasti, istaknula je.

Dodala je kako problemi akademske zajednice često nadilaze političke podjele jer različite interesne skupine, neovisno o stranačkoj pripadnosti, pronalaze zajednički interes u očuvanju postojećeg stanja.

- Problemi s kojima se akademska zajednica suočava su nadstranački. Tu se svi lijepo ujedine kada treba zadržati status quo, kazala je.

Smatra da je obrazovanje najvažniji segment društva

Dio razgovora bio je posvećen hrvatskom obrazovanju, području koje Kršul profesionalno prati gotovo od početka novinarske karijere.

Kao novinarka koja je istraživala pokušaje kurikularne reforme, ali i kao majka čije će dijete za nekoliko godina krenuti u školu, posebno je zabrinuta zbog sporosti promjena.

- Užasno je važno i idemo raditi za to da jednog dana naša djeca imaju bolje obrazovanje. Ja sada jesam mlada mama i za sedam godina moj će sin u školu. Tih sedam godina nije dovoljno da popravimo ono što sada ne valja, upozorila je.

Kao jedan od pokazatelja problema izdvojila je rezultate međunarodnog istraživanja PISA, koji, prema njezinoj ocjeni, upućuju na dugotrajnu stagnaciju hrvatskih petnaestogodišnjaka u pojedinim područjima znanja i vještina.

Smatra da je takva stagnacija nedopustiva u vremenu ubrzanih tehnoloških i društvenih promjena, osobito kada se uzme u obzir koliko se obrazovni sustav mora prilagođavati novim izazovima.

Kao primjer navela je Veliku Britaniju, koja je krenula u reformu kurikuluma kako bi u obrazovanje snažnije uključila teme umjetne inteligencije, algoritama i građanskog obrazovanja. Upravo su to područja za koja smatra da ih hrvatska škola ne obrađuje dovoljno sustavno.

- Shvatili su da moraju unijeti teme koje se tiču umjetne inteligencije, algoritama koji utječu na ono što djeca na koncu vide u tom virtualnom svijetu. Da se moraju baviti građanskim obrazovanjem, s obzirom na sve ugroze koje danas vidimo u smjeru demokracije i demokratskog društva. To je sve ono na što, bojim se, hrvatska škola sustavno ne odgovara, kazala je.

"Puno novca ulažemo u beton, a ništa se ne događa s onime što je srž škole"

Osim zastarjelih nastavnih pristupa, Kršul je upozorila na pretjeranu usmjerenost obrazovanja prema usvajanju velike količine podataka, dok se kritičko promišljanje, razumijevanje društva i razvoj vještina potrebnih za svakodnevni život često stavljaju u drugi plan.

Pritom je naglasila da dio nastavnika prepoznaje važnost drukčijeg pristupa i pokušava učenicima pružiti kvalitetnije obrazovanje, no problem vidi u tome što se takvi napori uglavnom temelje na osobnom entuzijazmu pojedinaca, a ne na sustavno osmišljenim promjenama.

- Mi imamo situaciju i da na koncu nismo promijenili niti onaj dio sustava koji se bavi inicijalnim obrazovanjem učitelja i nastavnika, dakle onime što se događa na fakultetima. Nije dobro i nije dopustivo da sustav opstaje na entuzijastima. To nije onda sustav, upozorila je.

Posebno je kritizirala prioritete aktualne obrazovne politike, ocijenivši da se znatna sredstva ulažu u izgradnju i dogradnju školskih objekata, dok promjene nastavnih programa i ulaganja u ljude ne prate razvoj infrastrukture.

- Gubimo dragocjeno vrijeme. Aktualna administracija jako puno novca ulaže u beton, u izgradnju, dogradnju škola i tako dalje. Međutim, ništa se ne događa s onime što je srž škole, a to su ljudi. I to su kurikulumi, istaknula je.

Podsjetila je da su novi kurikulumi uvedeni 2019. godine, ali da i dalje nedostaje sustavno praćenje njihove provedbe i učinaka.

Smatra da je već sada potrebno razmišljati o njihovim izmjenama i prilagodbama, umjesto čekati da zastarjeli pristupi dodatno prodube postojeće probleme.

"Borit ću se za bolju Hrvatsku"

Unatoč političkim pritiscima, dugotrajnim istraživanjima i brojnim teškoćama s kojima se suočava, Kršul ne dovodi u pitanje svoj izbor profesije. Novinarstvo opisuje kao najljepši i najdinamičniji posao, u kojem nijedan dan nije jednak prethodnom.

- Mi smo vodili velike rasprave tko ide, tko ostaje. Meni je bilo nekako logično da ću ostati, ali da ću se kroz posao za koji sam se opredijelila, poziv, boriti da bude bolje. I novinarstvo je način na koji ja to radim, rekla je.

Svjesna je da novinari svojim radom svakodnevno izlažu vlastita imena kritici javnosti, ali smatra da je to sastavni dio profesije koja od drugih traži odgovornost i transparentnost. Iza njezina rada, kaže, stoji jednostavna motivacija: želja da Hrvatska postane društvo u kojem ljudi imaju razloga ostati.

- Meni je bilo nekako logično da ću ostati ovdje i boriti se da bude bolje. I novinarstvo je način na koji ja to radim. Ja se nadam da to radim dobro. Svaki dan izlažemo svoja imena i prezimena na sud javnosti. Mi imamo mišljenje o svima. U redu je da svi imaju mišljenje i o nama. Mi smo toga svjesni i apsolutno podložni kritici, ali u suštini onoga što radimo, što radim osobno, je da ne moramo odlaziti odavde, zaključila je Kršul.