Loši PISA rezultati: Što treba mijenjati u hrvatskom obrazovanju?

Nedavno predstavljeni rezultati hrvatskih učenika koji su sudjelovali u PISA istraživanju, a koje ispituje njihovu prirodoslovnu, matematičku i čitalačku pismenost - izazvali su brojne reakcije. Naime, naši su učenici imali ispodprosječne rezultate, što je potaknulo raspravu o obrazovnom sustavu i najavu promjena. Spominju se promjena kurikula, a Hrvatska udruga poslodavaca predlažu uvođenje - devetogodišnje osnovne škole.

Kao petanestogodišnjaci - Sara i Filip sudjelovali su prošle godine u istraživanju PISA.

- Matematičko zaključivanje jer ne radimo to toliko u školi kako bi se to trebalo primijeniti u pravom životu i zato je to bilo malo teže, rekla je Sara Lončar, učenica 3. razreda Prve gimnazije u Zagrebu.

- Nije bilo učenja, štrebanja, istraživanje, nismo se pripremali za to. Drukčije nego u školi, zanimljivo, kazao je Filip Pogačić, učenik 3. razreda, smjer tehničar za računarstvo, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb.

Kako će riješiti problemski zadatak - ako nisu naučili rješavati probleme u osnovnoj školi - pita se dugogodišnji profesor fizike.

- Oni moraju riješiti određeni problem, taj problem je zadan kroz tekst i on je kombinacija i čitanja i STEM područja i razumijevanja - to se zapravo kod nas i ne radi, izjavio je Emil Šatalić, mag. phys. nastavnik fizike i optičke skupine predmeta, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb.

- Čim se manje čita i ove zadatke je teže riješiti, ako se ne pročita s razumijevanjem i ne razumije se što se traži od zadatka, navela je Nika Kresonja, učenica 4. razreda, smjer tehničar za očnu optiku, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb.

Nacionalni centar predložit će Ministarstvu obrazovanja promjene kurikula, najavljuju, nakon analize rezultata.

- Za racionalizaciju onih sadržaja koji su korisni, aktualni, korespondiraju s vremenom, jer u nekim predmetima učitelji, kao što ste rekli, ne mogu realizirati sve ono što je kurikulumom predviđeno što sigurno nije dobro, izjavio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Nastava na daljinu u vrijeme pandemije jedan je od razloga pada čitalačke i matematičke pismenosti, smatra ministar obrazovanja, a cjelodnevna škola mogla bi biti jedno od rješenja.

- Naši učenici imaju godišnje 4000 sati manje nego drugi, tako i hrvatski i matematika manje, po jedan sat sigurno, rekao je Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih.

Za bolje rezultate - HUP predlaže devetogodišnju školu - od koje Slovenija odustaje nakon nikad lošijih rezultata testiranja.

- Za razliku od Slovenije, druge zemlje s duljim trajanjem imaju bolje rezultate, a pitanje efikasnosti je isto na stolu. Moramo se pitati ide li nam inflacija petica u prilog, rekao je Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

Potrebne su promjene kurikula ali i kvalitetni i stručni profesori, ističu u školama.

- Nema ih, posebno matematika, fizika i stručne nastavnike iz elektrotehnike i računarstva. Plaća od 1400 eura za profesora početnika s VSS možda i nije nešto najprivlačnije što ga vodi u obrazovni sustav, kazala je Đurđica Fuštar, prof. ravnateljica Tehničke škole Ruđera Boškovića, Zagreb.

Nove generacije traže nove metode poučavanja, a i zabrana korištenja mobitela - pokazala je pozitivne pomake u motivaciji.

- Oni su angažiraniji, to možda dulje traje. Ono što oni daju kao rezultat je vrednije od toga da imaju gotovo rješenje s tri klika mobitelom koje možda ne bi razumjeli niti zapamtili, kaže Donat Math, prof. koordinator za PISA istraživanja, Prva gimnazija Zagreb.

A što bi oni o kojima raspravljamo - učenici - promijenili u obrazovanju?

- Možda bi omogućila učenicima da biraju neke predmete koje bi htjeli sami učiti, istraživati, mislim, da je broj predmeta koje imamo u srednjoj školi jednostavno prevelik, smatra Nuša Radojković, učenica 3. razreda, Prva gimnazija Zagreb.

Najavljuju se promjene - nije li vrijeme da riješimo probleme o kojima već dugo govore i učenici i profesori.