Važnost hrane u zaštiti zdravlja i prevenciji bolesti

Svjetski je dan sigurnosti hrane koji se obilježava kako bi se podignula svijest o važnosti hrane u zaštiti zdravlja i prevenciji bolesti. Ovogodišnja je tema "Od tereta do rješenja - sigurna hrana svugdje" kojom se naglašava da bolesti koje se prenose hranom nisu samo javnozdravstveni problem nego i društveni i gospodarski teret koji se može smanjiti edukacijom i odgovornim ponašanjem u svim fazama lanca prehrane.

Zagrepčani Ornela i Branko kupuju odgovorno, kod provjerenih prodavača, i ne gomilaju namirnice:

- Uvijek pazimo što kupujemo, pazimo što jedemo, čini mi se da mi je jedini kriterij smatram li da je hrana domaća ili ne, je li friška ili ne. Obično kupujemo kod osoba kod kojih smo ranije kupovali, probaš pa u redu, kaže Branko.

- Nastojim ne bacati hranu, radije češće svratim na tržnicu nego da skladištim doma, to je moje pravilo, na taj način pazim. Ne možete znati uvijek, pazim na mliječne proizvode, na istek datuma trajanja, dodaje Ornela.

A da nije uvijek jednostavno saznati što je u hrani koju kupujemo i odakle dolazi, svi smo se uvjerili pokušavajući iščitati deklaracije na proizvodima.

- Budu jako mala sitna slova i ako dobro ne vidite, kao moj suprug, onda ne možete pročitati. Ja imam naočale ali ne mogu, sitno je, komentira Ivana.

Koliko je sigurna hrana na hrvatskom tržištu, više od 20 godina analiziraju u Centru za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Svako povlačenje proizvoda s tržišta, ističu, znači da je sustav kontrole odradio svoj posao.

- Govorimo o sve većoj pojavi antimikrobne otpornosti u mikroorganizmima. Kad pričamo o kemijskim opasnostima tu su fasovi, vječne kemikalije, pa čak i na mikro i nanoplastici, koji su sveprisutni, mogu se čak naći u hrani. To su fokusi našeg interesa, napominje voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH, dr. med. vet. Dražen Knežević.

Procjenjuje se da svake godine u svijetu svaka deseta osoba oboli nakon konzumacije kontaminirane hrane, dok ih više od 400 tisuća izgubi život.

- Najčešće bolesti su salmoneloza, imamo kampelibakterioze, noro virusne infekcije, to su bolesti koje se prenose putem hrane, zbog nedovoljno obrađenog ili zaraženog mesa, upozorava spec. epidemiolog. Dijana Mayer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Proizvođači i distributeri hrane dužni su držati se higijenskih i sanitarnih propisa. No o svakom od nas ovisi - ističe epidemiologinja Mayer - hoćemo li primjenom osnovnih higijenskih navika osigurati uvjete za sigurnu prehranu u kućanstvu.

- Treba učiti djecu u vrtićima redovitom pranje ruku, oralnoj higijeni, pažljivom pripremanju hrane, da ne koristimo istu dasku za sirovo meso i za gotovu hranu, objašnjava Mayer.

Edukacija od najranije dobi i odgovorno postupanje s namirnicama, doslovno, spašavaju život.