Nepotrebno izbacivanje glutena nije nužno dobar izbor
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Pravilna prehrana jedan je od temelja zdravlja, a u želji da jedemo što „zdravije“ lako je otići i u drugu krajnost. Stručnjakinje objašnjavaju možemo li hranom dobiti dovoljno vitamina i minerala, kome doista trebaju dodaci prehrani i zašto izbacivanje glutena bez zdravstvenog razloga nije nužno dobar izbor.
Hrana našem organizmu osigurava energiju i brojne hranjive tvari potrebne za normalno funkcioniranje, a raznovrsna i uravnotežena prehrana većini ljudi može osigurati ono što im je potrebno. Ipak, postoje situacije u kojima potrebe organizma mogu biti veće ili ih samo hranom nije jednostavno zadovoljiti.
Može li se pravilnom prehranom u organizam unijeti dovoljno vitamina i minerala?
- Pravilnim odabirom hrane možete unijeti sve što vam treba. Međutim, to ne uključuje skupine ljudi koji imaju povećane potrebe, objasnila je prof. dr. sc. Ines Banjari, nutricionistica.
Kao jedan od primjera navodi djecu koja su izrazito izbirljiva i potpuno odbijaju određene skupine namirnica.
- Recimo, imate dijete koje je jako izbirljivo u pogledu prehrane i neke skupine namirnica odbija. Neće jesti meso, jaja i slično, a to su jako važni izvori proteina. U tom slučaju možete se konzultirati s pedijatrom ili nutricionistom da se vide druge opcije kako osigurati dovoljne količine proteina jer to dijete intenzivno raste i razvija se, rekla je Banjari.
Postoje i situacije u kojima potrebe organizma mogu biti veće pa ih nije uvijek moguće zadovoljiti isključivo prehranom. Banjari je kao primjer navela Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest te važnost omega-3 masnih kiselina.
- Slična stvar je i s razvojem mozga. Ako imate neku neurodegenerativnu bolest, Alzheimerovu ili Parkinsonovu bolest, onda su nam tu jako važni izvori omega-3 masnih kiselina. Ponekad nije dovoljno, odnosno nije moguće unijeti tu količinu samo kroz hranu pa se onda može posegnuti za nekim dodacima, objasnila je Banjari.
prof. dr. sc. Ines Banjari o pravilnoj prehrani i dodacima
Je li bezglutenska prehrana preporučljiva svima?
Posljednjih godina bezglutenska prehrana postala je popularna i među ljudima koji nemaju celijakiju. Dio ljudi gluten izbacuje jer vjeruje da je takav način prehrane zdraviji ili da će im pomoći u kontroli tjelesne težine.
- Tržište bezglutenske hrane naglo je ekspandiralo jer imate ljude koji iz vlastite brige o zdravlju, zato što se ne žele udebljati ili žele imati kontrolu nad svojim zdravljem, prelaze na bezglutensku prehranu jer su čuli da je ona bolja, neovisno o tome što nemaju dijagnozu celijakije, objasnila je Banjari.
Njezina je preporuka jasna. "Ono što mi uvijek kažemo jest da je bezglutenska prehrana za osobe koje imaju potvrđenu celijakiju. Izbjegavati gluten dugoročno gledano nije održiva prehrana", rekla je.
prof. dr. sc. Ines Banjari o bezglutenskoj prehrani
Možemo li pretjerati čak i sa zdravom prehranom?
Briga o tome što jedemo svakako je poželjna, ali problem može nastati kada razmišljanje o „čistoj“ i zdravoj hrani počne određivati gotovo svaki dio života.
- Postoji pojam koji se zove ortoreksija, kod kojeg briga o zdravoj prehrani, nekakvoj 'čistoj prehrani', što se vrlo često čuje po Instagramu i TikToku, u potpunosti preokupira život pojedinca do te mjere da on više ne može normalno funkcionirati, objasnila je dr. sc. Sanja Stojsavljević Shapeski, dr. med., specijalistica gastroenterologije.
Takav odnos prema hrani može dovesti i do osjećaja krivnje kada osoba pojede nešto što je sama svrstala među hranu koju „ne bi smjela“ jesti.
- Osjeća se krivo što ne jede ono što bi trebao jesti, a ako pojede nešto drugo, to može dovesti i do drugih poremećaja u prehrani, upozorila je.
Zato, kaže, ekstremi nisu ono čemu bismo trebali težiti.
- U svakom slučaju, mi smo protiv tog nekakvog kulta ekstremno zdrave prehrane. Ono što Svjetska zdravstvena organizacija smatra zdravom prehranom jest adekvatna, uravnotežena, raznovrsna i umjerena prehrana – ne pretjerivati s količinama, naglasila je Stojsavljević Shapeski.
dr. sc. Sanja Stojsavljević Shapeski o poremećajima prehrane
ISTINA ILI MIT O ZDRAVOJ PREHRANI?
Smrznuto voće i povrće može biti jednako dobar izbor kao i sviježe. – Istina
Kasno navečer ne smijemo jesti jer se sva hrana pretvara u masnoću. – Mit
Maslinovo ulje je zdravo pa ga možemo koristit koliko želimo. – Mit
Ako smo zdravi ne trebamo paziti na prehranu. – Mit
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!