Barkajoli u Zadru: ne samo turistička atrakcija, već i kulturno dobro

Venecija ima gondolijere, Zadar barkajole i to još od kraja trinaestog stoljeća. Uz povijesnu važnost, danas su velika turistička atrakcija. Grad Zadar ih je prijavio u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Najstariji barkajol trenutačno je Zvonko Gregov, on vesla povremeno. Veslaju i njegova dva sina Berto i Šime te još dva člana obitelji.

- Meni je otac ovo prvi počeo raditi i onda sam pomalo uz njega naučio veslati. Pa onda sam došao na jedan sat, pa na dva i na kraju sam ostao skoro cijeli svoj život, opisao je Berto Gregov, zadarski barkajol.

- Da je teško – je. Naporno je. Ali nitko ne bruji nad glavom, nadodao je.

Prvi su put barkajoli spomenuti potkraj trinaestog stoljeća. Najprije su prevozili stoku i poljoprivredne proizvode, a s razvojem industrije ljudi su njima putovali na posao. Do izgradnje mosta u Jazinama bili su nezamjenjivi.

Sada je Grad predložio njihov upis u hrvatski Registar kulturnih dobara, kao nematerijalnu baštinu.

- Značaj zadarskih barkajola je stvarno višestruk. Oni su danas nekako simbol Zadra i identitetski su važni uopće za Zadrane. Ali s druge strane imaju vrlo praktičnu vrijednost jer putnicima koji žive na ovoj zapadnoj obali grada skraćuju put prema gradu, poručila je Zrinka Brkan Klarin iz Upravnog odjela za kulturu Grada Zadra.

U prošlosti su samo dvije žene upravljale barkom, to je oduvijek muško zanimanje, koje se prenosi s koljena na koljeno. Tako je i s pet barkajola koji danas prevoze putnike u tri barke.

Njihova uloga više nije samo povezivanje dviju obala gradske luke.

- To je ipak zaštitni znak grada Zadra. Mislim da imam na stotine fotografija njih, rekao je Mladen Radolović, zadarski fotograf.

"Plivati među velikim ribama" sve je teže malim barkajolima.

- U zimi nema toliko posla i to što u toj sezoni uzmete, to je to, konstatirao je Gregov.

Upis u registar kulturnih dobara mnogo bi značio za očuvanje slavnih zadarskih barkajola.