Što je zajedničko profesoru Baltazaru, Lunarovim muralima i studiji zadarskih morskih orgulja? U pozadini svega je crtež, a upravo o njemu čitamo u novom cjelovitom pregledu crteža u Hrvatskoj - dugogodišnje voditeljice Zbirke grafike zagrebačkog NSK Mikice Maštrović.
Od crteža na stijenama istarskih špilja preko crteža starih majstora kao što su Julije Klović i Andrija Medulić do suvremenih umjetnika. Autorica ih je obradila sve pa i one neočekivane.
- Nekad dok nije bilo svih mogućih suvremenih sredstava puno se crtalo i u laboratorijim u, u arheološkim muzejima, sve to nije bilo snimano kamerama nego je crtano, kaže Mikica Maštrović, autorica knjige.
Probrana djela najbolje predstavljaju svaku pojedinu vrstu crteža.
- Obično se misli da su na papiru, ali crteži su i na papiru i na platnu i na koži, čak i oni koji su rađeni od žice, pa u prostoru izgledaju kao skulpture, kaže Maštrović.
Među njima su i crteži pjesnika Luke Paljetka i Vesne Parun te radovi renomiranih hrvatskih kipara, arhitekata, karikaturista i scenografa.
- Vesna Parun je kao izvrsna crtačica čak je radila dnevnik koji nije bio pisan, nego su njeni svakodnevni doživljaji bili crtani, govori Maštrović.
Posebna je pozornost pridana i obrazovnim institucijama.
- Najviše Zagrebačka Akademija koja je najstarija. Nedovoljno se zna, uvijek treba neke stvari naglasiti, da je Osijek bio grad koji je imao prvu crtačku školu, kaže Mikica Maštrović.
Cjeloživotni rad na području povijesti umjetnosti autorica je pretočila u ovu sveobuhvatnu knjigu kojom podsjeća kako je u temelju svakog oblika likovnosti upravo crtež.