Evo zašto ples osvaja sve generacije..

Danas se diljem svijeta slavi Međunarodni dan plesa, a iza tog datuma krije se fascinantna priča o borbi jedne umjetnosti da postane samostalna i priznata. Od baletnih pozornica do rekreativnih studija, ples nikada nije bio popularniji - predstave se rasprodaju, a interes publike i mladih raste. No, iza tog uspjeha stoje i brojni izazovi, od nedostatka prostora do borbe za nove generacije plesača.

Dan plesa u čast velikog reformatora

Međunarodni dan plesa obilježava se 29. travnja, na rođendan Jeana Georgesa Noverrea, francuskog plesača i koreografa koji je promijenio povijest baleta. Smatra se jednim od najvećih reformatora jer je ples želio osloboditi od uloge "ukrasa" u operama i dramama.

Majstorica baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Mihaela Devald Roksandić objasnila je u HTV-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" njegov značaj.

- On je prvi glasno objašnjavao zašto balet ima snagu biti samostalna umjetnost i zašto može pričati priču kroz pokret i emociju, kazala je.

Dodala je da je Noverre kritizirao tadašnju praksu.

- Kritizirao je velike perike, maske i kostime jer su plesačima onemogućavali pokret i izražajnost, naglasila je.

Poruke plesača kao tradicija

Uz obilježavanje Dana plesa, uobičajena je i tradicija slanja poruka umjetnika.

- Plesni umjetnici svake godine pišu međunarodne i hrvatske poruke, a izmjenjuju se plesači i koreografi različitih stilova – od klasičnog baleta do suvremenog plesa i folklora, objasnila je Devald Roksandić.

Kako je nastao "bijeli balet"

Razvoj baleta posebno je obilježio 19. stoljeće, kada nastaje takozvani bijeli balet, koji se snažno razvija u Rusiji.

- Bijeli balet razvijao se pod vodstvom Mariusa Petipa, čije se koreografije i danas izvode na svjetskim pozornicama, istaknula je.

Naglasila je i kako povijest plesa nije linearna.

- Ples i balet kroz povijest stalno moraju dokazivati svoju važnost i opravdavati svoje postojanje, rekla je.

Hrvatski balet ima bogatu povijest

Hrvatska se može pohvaliti brojnim uspješnim plesačima koji su ostvarili međunarodne karijere.

- Imamo reprezentativne umjetnike, od Mije Čorak Slavenske do generacije pedesetih koja je ostvarila iznimne karijere u svijetu, naglasila je Devald Roksandić.

Spomenula je i niz poznatih imena poput Milka Šparembleka, Irene Pasarić, Dinka Bogdanića i Tomislava Petranovića, ali i umjetnike koji su gradili karijere u Hrvatskoj.

- Oni koji su djelovali u zagrebačkom HNK nisu ništa manje važni, poručila je.

Najveći problem - nedostatak prostora

Unatoč uspjesima, plesna scena suočava se s ozbiljnim problemima, prije svega infrastrukturnim.

- Plesne škole već dugo rade u prilagođenim prostorima, što je veliki problem jer je prostor osnovni uvjet za razvoj plesne umjetnosti, upozorila je.

Ipak, nazire se pomak - planira se izgradnja nove baletne škole u Vlaškoj ulici u Zagrebu.

Nove generacije i internacionalna scena

Danas su baletni ansambli sve internacionalniji, pa tako i zagrebački.

- Trenutačno je 50 posto našeg ansambla iz inozemstva, što je standard u svijetu, rekla je.

Ipak, naglašava važnost razvoja domaćih mladih plesača.

- Moramo voditi brigu o novim generacijama jer su pogođene problemom nedostatka prostora, upozorila je.

Ples nikada popularniji

Unatoč izazovima, interes za ples raste na svim razinama.

- Naše predstave su rasprodane čim ih objavimo, interes publike je zaista velik, istaknula je Devald Roksandić.

Dodaje da ples više nije rezerviran samo za profesionalce.

- Danas imate balet za odrasle i plesne studije diljem Hrvatske, zaključila je.