Ernest van der Kwast i Sandra Antolić o pomaknutom humoru i slušanju Drugoga

07.09.2022.

21:51

Autor: Hina/HRT

Ernest van der Kwast i Sandra Antolić

Ernest van der Kwast i Sandra Antolić

Foto: Lovro Domitrović / PIXSELL

Program Dvostruki portret 10. Festivala svjetske književnosti ugostio je u srijedu u Zagrebu nizozemskog pisca Ernesta van der Kwasta i domaću književnicu Sandru Antolić, u duhovitom i zanimljivom razgovoru o književnosti koja kroz humor poziva na istinsko slušanje Drugoga.

Razgovor s dvoje autora koji se služe sličnim sredstvima - humorom, ironijom, alegorijom i metaforom - moderirao je u Knjižari Fraktura književnik Andrija Škare. Fraktura je upravo, u prijevodu Josipe Dvoraček Užarević, objavila Van der Kwastov roman "Ilyas", a roman prvijenac "Svojevrsna" Sandre Antolić objavljen je 2021. u izdanju nakladnika Vuković&Runjić.


"Svojevrsnu" je Antolić objavila nakon višedesetljetnog bavljenja pisanjem kao filmska kritičarka, copywriterica i scenaristkinja (Zlatna arena za scenarij 2021.), a nastala je, kako je objasnila, iz scenarija za film "Nosila je rubac črleni", koji se čekao deset godina a u kinodistribuciju kreće 22. listopada u režiji Gorana Dukića.


Humor je, kako je rekla, njezin prirodni habitus - glavni lik "Svojevrsne" je svinja koja govori, s kojom njena gazdarica priča kao da je to nešto najnormalnije, "i to je činjenica kojoj se u knjizi tako i pristupa". 


- To je dio mojeg stila, taj neki nadrealizam. Ne polažem previše na objašnjavanje zašto su stvari takve kakve jesu, a kad ih se tako prikazuje, onda se dogodi i humor, kazala je Antolić.


Isto tako, ta joj se perspektiva nametnula kao "najočuđujućija" za vrijeme i mjesto u kojemu se odvija radnja romana, a to je Zagorje u osvit rata 1991. godine. 


- Dok sam pisala, paralelno su se tukle dvije intencije - jedna je bila da usišem to Zagorje koje dobro poznajem od malena, a druga, koje nisam bila ni svjesna, i koja se nekako sama pisala, jest da sam shvatila da se bavim time što su žene radile tih godina kada je bio rat, pojasnila je.


Humor je nešto što Antolić dijeli s Van der Kwastom, čiji je roman "Ilyas" razigrana i duhovita priča u kojoj kroz siže o uglednome povjesničaru umjetnosti koji sumnja da je novootkrivena slika doista djelo majstora Rembrandta, ispisuje humorom natopljenu priču o izlaženju iz svoje zone komfora.


Pisac je kazao kako je ideju za priču o stručnjaku za Rembrandta koji dobiva otkaz zbog spora oko autentifikacije dobio iz života: upravo se to dogodilo njegovu dobrom prijatelju. No ta je knjiga isto tako i roman o braku, i o društvenim nejednakostima, kao i o umjetnosti. 


- Kada sam započeo pisati taj roman, želio sam pisati o braku, jer sam i sam već dugo u vezi s istom osobom a to zna biti i teško, i lijepo je ponekad se isključiti, rekao je autor.


Svoj humor opisao je kao "dosta grub i bolan, od one vrste kada niste sigurni da li se smijati ili ne", a ono čime se u romanu najviše bavi je što možemo učiniti za druge ljude, one koji su manje privilegirani - a to su, konkretno, imigranti.


- Poglavito se radi o muškarcu koji ostaje bez posla, sjedi kod kuće i nije to priznao svojoj ženi. Tu upoznaje čistačicu koja radi kod njih i započinje joj pomagati s problemima, a ona mu onda dovodi još nekoga, a taj netko je Ilyas, tako da je glavno pitanje u romanu hoće li taj glavni lik spasiti svijet ili će ga poboljšati ili će radije spasiti svoj brak, pojasnio je pisac.


Ernest van der Kwast (1981.) debitirao je 2005. godine romanom "Nekad su stvari ljepše ako ljudi o njima klepeću". Slavu je stekao 2010. godine romanom "Mama Tandoori" koji je postao bestseler u Nizozemskoj i Italiji, s više od 100.000 prodanih primjeraka. Za roman "Sladoledari" (2015.), koji je također postao bestseler, osvojio je nagradu Dioraphte Literatour Prijs.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!