Hrvatski športski muzej predstavio inkluzivni projekt o Franji Bučaru

U Gornjogradskoj gimnaziji u četvrtak je predstavljen projekt Hrvatskog športskog muzeja "Franjo Bučar/Od Hrvatskog sokola do Međunarodnog olimpijskog odbora bez granica", usmjeren na veću uključivost u društvu i sportu te pristupačnost sportske povijesti i muzejske građe.

- Ovaj naš sveukupni projekt nije samo pogled u prošlost, već je svojevrsni most između Muzeja i gimnazije gdje zajedno zapravo pokušavamo napraviti društvo uključivije za sve skupine posjetitelja, kazala je ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja Danira Nakić Bilić. Dodala je da projektom promoviraju sport i povijest sporta, ali i vrijednosti koje sport ima za društvo.

Istaknula je da je stalni postav Muzeja prilagođen različitim skupinama posjetitelja te da će izložba biti prilagođena osobama oštećena vida, osobama iz spektra autizma i osobama s intelektualnim teškoćama.

Viša kustosica Hrvatskog športskog muzeja Martina Vargek kazala je da je prva faza projekta započela prošle godine na Međunarodni dan muzeja. Ove je godine, kada se obilježava 160. godišnjica rođenja Franje Bučara, predstavljena druga faza projekta, nastala u suradnji s Hrvatskim savezom gluhoslijepih osoba "Dodir" i Andreom Palijaš, koja je izložbu prevela na hrvatski znakovni jezik.

Navela je da su surađivali i s udrugom ASK te Evom Pavić i Kosjenkom Petek. Petek i Pavić izradile su senzorički didaktički ruksak zamišljen za olakšavanje posjeta Muzeju osobama iz spektra autizma, a HŠM je prvi muzej koji ima takav ruksak.

Pavić je izradila i komunikacijsku ploču prilagođenu izložbi o Franji Bučaru koja bi uz pomoć simbola trebala omogućiti negovorećim osobama da uče o Bučaru i povijesti sporta.

- Ove je godine projekt završen i želja mi je bila da dobije lice i glas. Lice i glas i zapravo srce projekta bit će paraplivačica i paraolimpijka Ana Sršen i paraplivač Matthew Čabraja zato što oni predstavljaju sve ono što sam i htjela pokazati tim projektom, kazala je Vargek.

Paraolimpijci u projektu

Ana Sršen kazala je da u svom klubu radi na pristupačnim programima kako bi različite aktivnosti prilagodili djeci različitih sposobnosti te da i Hrvatski športski muzej radi na tome da znanje, kultura i sport budu dostupni svima.

- Moja uloga u ovom projektu je da animiram osobe s invaliditetom da dođu u muzej, da povežemo različite institucije kako bi zapravo učili iz onih događaja koji su se dogodili u prošlosti i kako bi društvenu vrijednost sporta promovirali dalje, rekla je.

Sršen je prva hrvatska paraplivačica koju je Hrvatski olimpijski odbor priznao 1996. godine. Nastupila je na četirima paraolimpijskim igrama, u Atlanti 1996., Sydneyju 2000., Ateni 2004. i Pekingu 2008. godine. Dobitnica je nagrade Franjo Bučar 2008. godine.

Paraplivač Matthew Čabraja kazao je da je Muzej opremljen različitom opremom za različite vrste invalidnosti te prilagođen osobama oštećena vida, osobama s intelektualnim teškoćama i osobama iz spektra autizma.

- Muzej je tako postao destinacija učenja sporta i inspiracija za mlade, starije i za sve ljude koji imaju poteškoće, zaključio je Čabraja.

Čabraja je bio finalist na paraolimpijskim igrama u Tokiju 2020. godine te se natjecao na svjetskom paraolimpijskom prvenstvu u Portugalu 2024. godine. Član je plivačkog kluba s oštećenjem vida, a natječe se na europskim i svjetskim prvenstvima te paraolimpijskim igrama.

Franjo Bučar smatra se ocem hrvatskog sporta, a zaslužan je za poboljšanje uvjeta rada nastavnika tjelesnog odgoja te gradnju i uređenje dvorana i igrališta. Osnovao je Društvo učitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije 1896. godine i otvorio Višu školu za tjelesni odgoj u Zagrebu 1941. godine.

Bio je djelatan u Hrvatskom sokolu i Hrvatskom sokolskom savezu, član Saveza slavenskog sokolstva, delegat u Međunarodnoj gimnastičkoj federaciji, urednik sokolskih časopisa i autor brojnih sokolskih i športskih priručnika. Dobio je brojna domaća i strana priznanja i zahvalnice.