Galerija Klovićevi dvori otvara u četvrtak, 12. studenog, izložbu Vlahe Bukovca, koja je sa slikama pristiglima iz niza zemalja prvi cjeloviti prikaz njegova stvaralaštva iz Praga, što je posljednji dio trilogije u okviru koje su već predstavljeni zagrebačko i pariško razdoblje.
Pod nazivom "Između svjetla i sjene: Vlaho Bukovac - praško razdoblje od 1903. do 1922.", izložba okuplja gotovo dvije stotine radova nastalih tijekom dvadesetogodišnjeg umjetnikovog boravka u tom gradu, smještajući ga u kontekst češke povijesti umjetnosti. Prve dvije izložbe imale su više od 50 tisuća posjetitelja.
Autorica izložbe Petra Vugrinec rekla je prilikom vodstva za novinare kako se nada da će se posjetitelji, čim uđu u izložbeni prostor, nekako transponirati u Prag na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i krenuti zajedno s njima u posljednju Bukovčevu avanturu.
- Iznimno smo ponosni što zaključujemo ciklus koji traje gotovo deset godina, jer je naše istraživanje započelo dvije godine prije prve izložbe iz 2018. Često se ciklusi započinju pa rasplinu u vjetar, no ovo je prijeko potrebna inventura njegovih radova koji su u Klovićeve dvore stigli iz svih zemalja u kojima se čuvaju, napomenula je.
Otkrila je da su kroz te tri izložbe detektirali preko 600 umjetnina, koje će biti objedinjene u monografiji na engleskom jeziku kako bi se kontekstualizirao njegov život i stvaralaštvo u Europi, miljeu kojemu pripada.
- Ovo je prvi put da je njegov praški period objedinjen na jednom mjestu, dosta je rasparceliziran i teško je uhvatiti kronološku, razvojnu i stilsku nit da se postavi jedna izložba koja prati Bukovčev razvoj, istaknula je Vugrinec.
Po njezinim riječima, to je slikarstvo započeto još u zagrebačkom periodu, gdje usvaja poentilistički, divizionistički i postimpresionistički stil, a koliko on to virtuozno radi pokazuje da je na prašku Akademiju likovnih umjetnosti stigao kao slikarska zvijezda.
Izložena i slika "Ružičasti san", nedavno prodana za rekordni iznos
U nizu portreta, među kojima i zagrebačkih gradonačelnika te čeških uglednika, kao i aktova, izloženo je i jedno od najpoznatijih Bukovčevih djela iz praškog perioda - ulje na platnu "Ružičasti san", nedavno u bečkom Dorotheumu prodano za više od 475 tisuća eura. To je rekordna cijena postignuta za neko njegovo djelo, kupio ga je hrvatski kolekcionar, a riječ je o manjoj verziji slike koja je smještena u beogradskoj palači Beli dvor.
- Ne bismo voljeli raditi od toga marketinšku senzaciju jer se ovdje nalaze vrlo vrijedne slike koje ne odudaraju od nje, ali ta slika potvrđuje da su svi naši napori vezani uz Vlaha Bukovca, od izložbi i filma do međunarodnog simpozija i monografije, rezultirali da napokon muzeji izvan Hrvatske znaju da u depoima imaju Bukovca i da su dobili osjećaj koliko je on nama vrijedan, istaknula je Vugrinec.
Koautorica izložbe
Lucija Vuković rekla je da im je za rasvjetljavanje okolnosti njegova dolaska u Prag osobito bila vrijedna suradnja s tamošnjim muzejima i arhivima, a kod svih triju izložbi željeli su detaljnije prikazati njegove faze sa što više radova koje klasične retrospektive ne mogu primiti - zbog čega je na izložbi puno djela koja ranije nisu bila izlagana.
- Bukovac u Prag dolazi kao afirmirani slikar s razvijenim stilom, zadržava kontinuitet svog stvaranja i nastavlja slikati na solidan akademski način po kojemu je bio osobito cijenjen, ali u praškoj sredini je bio dobro primljen i zbog tehnika slikanja koje je usvojio u Parizu, a koje su koristili poentilisti i impresionisti, donio je boju i svjetlo, što im je dotad bilo prilično nepoznato, napomenula je.
Dodala je da je "cilj bio i smjestiti njegov rad u širi međunarodni kontekst, ispitati koliko je on poznat u inozemstvu, u ovom slučaju koliki je trag ostavio u češkoj povijesti umjetnosti".
U praškoj, duhovno najintrigantnijoj Bukovčevoj fazi, nastaju slike izvan njegova dotadašnjeg opusa, kao što su "Fantazija" i "Ormar buduće slave", ali i brojna druga atraktivna djela u tematskom rasponu od portreta, preko alegorija do raskošnih aktova i sakralnih slika.
Djela koja će se prvi put predstaviti hrvatskoj publici dolaze, među ostalim, iz Narodne galerije Prag, Muzeja češke književnosti, Gradske galerije iz Praga te muzeja i zbirki Austrije, Slovenije, Srbije i Bugarske, iz brojnih muzeja i privatnih kolekcija.
Izložba će trajati do 14. ožujka iduće godine.