Izložba o vezama Merkura, Hermesa i Tota s današnjim svijetom

Uz arheološku muzejsku građu i suvremenu umjetničku praksu, izložba Merkur, Hermes, Tot Trgovac, kradljivac, znalac koja se od utorka može pogledati u Arheološkom muzeju u Zagrebu, propituje koliko današnji čovjek ima zajedničkog s tim božanstvima i drevnim civilizacijama.

Nastala u suradnji arheologa i povjesničara umjetnosti, izložba povezuje arheološku građu iz zbirki zagrebačkog Arheološkog muzeja i drugih institucija s radovima osmero suvremenih hrvatskih umjetnika i umjetnica, što omogućuje da se povijest promatra iz neočekivanih perspektiva.

Kustosi Ozren Domiter i Porin Šćukanec Rezniček iz Arheološkog muzeja, nezavisni kustos Vanja Babić i Leila Topić iz MSU-a propituju, među ostalim, što povezuje prve trgovce i današnje poduzetnike, glasnike antičkih bogova i digitalnu komunikaciju, drevne pisare i suvremene umjetnike. U osam izložbenih prostorija otkriva se koliko su ljudi staroga vijeka i današnjice po iskustvima slični.

Takav pristup otvara drukčije perspektive na arheološke predmete, dok suvremenim umjetničkim djelima pruža širi povijesni i kulturni kontekst. Istodobno potiče suradnju različitih znanstvenih i umjetničkih disciplina, nadilazi uobičajene podjele između muzejskih zbirki te publici približava arheološku baštinu na pristupačan i intelektualno poticajan način, ističe se u najavi.

Kako se dodaje, posjetitelji na taj način mogu prepoznati povezanost vlastitih iskustava s iskustvima ljudi staroga vijeka, ali i otkriti kako suvremena umjetnost mijenja naše razumijevanje prošlosti, baš kao što poznavanje prošlosti produbljuje razumijevanje sadašnjosti.

Grčki Hermes, rimski Merkur i egipatski Tot, tri božanstva iz različitih kulturnih sredina povezuju znanje, komunikaciju, snalažljivost i sposobnost posredovanja, često se služeći trikom i obmanom, a arheološki predmeti, skulpture, brončane figurice, reljefi i novac svjedoče o raširenosti njihovog štovanja.

Tu su i nalazi tzv. Aleksandrijskog Hermesa koji kroz vizualne elemente sjedinjuje osobine triju bogova, pokazujući da je područje današnje Hrvatske bilo u središtu velikih kulturnih zbivanja.

Suvremeni autori Lucija Bužančić, Ivo Deković, Amela Frankl, Marta Katavić, Željko Kipke, Ivan Prerad, Stjepan Šandrk i Anabel Zanze ne ilustriraju mitološke priče, već u arheološkim predmetima nalaze teme koje su još uvijek aktualne, od moći pisane riječi i prijenosa informacija do tehnoloških inovacija, ljudske domišljatosti i odnosa prema smrti.

Izložba pokazuje da su ljudi uvijek nastojali razumjeti svijet u kojem žive, a prije nekoliko tisuća godina odgovore su pronašli u bogovima kojima su pripisali vlastitu domišljatost, znanje, ambicije i slabosti. Merkur, Hermes i Tot možda pripadaju svijetu mitova, ali ljudska iskustva iz kojih su nastali itekako su stvarna i začudno suvremena, zaključuje se.

Izložba će biti otvorena do 31. siječnja.