Hrvatskoj nakon 49 godina vraćen vrijedan gotički procesijski križ

Gotovo 50 godina nakon što je ukraden iz zadarskog samostana sv. Frane, Hrvatskoj je iz Italije vraćen srebrno emajlirani i pozlaćeni procesijski križ iz druge polovice 14. stoljeća koji s prikazom zadarskih zaštitnika svjedoči o tome da je bio izvorno naručen za taj samostan. Sljedeći petak, nakon potrebnih restauratorskih procedura, vraća se u samostan gdje će biti trajno smješten, rekla je na konferenciji za novinare ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Zadarski samostan svetog Frane iščekuje povratak svojeg križa

Crkva svetog Frane je crkva iz koje je otuđen procesijski križ za kojim su vjernici ovoga kraja koračali gotovo 7 stoljeća, rekao je za Dnevnik HRT-a Edi Škovrlj.

Na pitanje što križ znači crkvi, franjevcima, Zadru i Hrvatskoj fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru rekao je kako je križ svetinja i puno znači pogotovo za Zadrane, stoga što su na njemu likovi zadarskih svetaca.

- Križ je nešto za čim su patili naši franjevci od kada je nestao. Vratit ćemo ga na mjesto gdje je bio i posjetitelji će ga moći vidjeti, a možda ćemo s njim nekada i prošetati ulicama grada Zadra, rekao je.

Na povratu vrijedne baštine radilo se više od godinu dana  

Riječ je o križu koji je legalnim putem kupila talijanska obitelj Lia, a dosad je bio smješten u muzeju Amadeo Lia u talijanskom gradu La Spezia. Prvi ga je prepoznao britanski istraživač Donal Cooper 2009. godine.

- Ovo je jedan od najvrjednijih povrata nekog baštinskog objekta, na čemu se vrlo intenzivno radilo više od godinu dana. Sljedeći petak, nakon potrebnih restauratorskih procedura, vraća se u samostan gdje će biti trajno smješten, rekla je na konferenciji za novinare ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Ministrica kulture zahvalila je na angažmanu svima uključenima, a osobito obitelji Lia koja je križ kupila u dobroj vjeri sa svom potrebnom dokumentacijom i sada ga vraća bez sudskih procesa. 

- Njihova etična, ispravna i moralna odluka bila je ključna, a država će joj na adekvatan način zahvaliti, napomenula je.

Ne znaju se detalji oko krađe koja se dogodila 1974. godine, no nije rijetkost da se otuđeni predmeti, nakon što prođu kroz nekoliko ruku, pojave u aukcijskoj kući s utvrđenim porijeklom. Danas se, zahvaljujući bazama i digitalnoj umreženosti, lakše može provjeriti radi li se o predmetu sumnjivog porijekla.

Ministrica je istaknula da taj povrat svjedoči o tome da članice EU ne surađuju samo oko lakih tema na području kulture, nego i onda kada su one zahtjevne, pravno osjetljive i financijski teške i kada se svi na kraju osjećaju da su postupili moralno i pravedno.

Poštivanje međunarodnih konvencija - suradnja s Italijom 

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da taj povrat potvrđuje predanost Hrvatske i Italije, lokalnih i državnih vlasti, vrijednostima poštivanja međunarodnih konvencija koje potiču vraćanje otuđenog blaga matičnoj državi. 

- Svi su bili na raspolaganju, ne može se križ samo uzeti i odnijeti, to je neprocjenjivo blago, bilo je tu i pitanje njegove zaštite i transporta, dodao je.

Hrvatski veleposlanik u Italiji Jasen Mesić rekao je kako mu je velika čast to što je kao veleposlanik dobio priliku vratiti se kući s ovakvim artefaktom.

 Izrazio je uvjerenje da će građani i posjetitelji Zadra ubuduće moći vidjeti ovaj vrijedni nalaz, ali uz adekvatni sistem zaštite, kako se ne bi ponovila priča od prije 49 godina.

Viša inspektorica u Upravi za zaštitu kulturne baštine Tamara Ganoci Frisch istaknula je da su posljedice nezakonite trgovine kulturnim dobrima evidentne na kulturnoj, gospodarskoj i društvenoj razini jer otuđenjem ovako izuzetnog predmeta to je dobro izgubilo svoju temeljnu vrijednost i povijesni kontekst.

Jedno od najvažnijih djela procesijskih križeva iz razdoblja gotike

Voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Tatjana Horvatić rekla je kako se taj križ svrstava u najvažnija djela procesijskih križeva iz razdoblja gotike, a ne ističe se samo po ljepoti obrade i izrade nego i po posebnom ikonografskom kontekstu.

Otkrila je da je prvu pretpostavku da je križ izrađen za zadarski samostan sv Frane prvu objavila istraživačica Marijana Kovačević koja je uočila mali lik donatorice, portret kraljice Elizabete Kotromanić koja je darovala novac i za izradu škrinje sv. Šime.

- U budućim znanstvenim istraživanjima može donijeti nove spoznaje važne za hrvatsku povijest, naglasila je Tatjana Horvatić. 

Dodala je da je križ u jako dobrom stanju, pa nema velikih restauratorskih radova, no slijedi mu preventivno čišćenje.

U procesu restitucije sudjelovali su konzervatori Uprave za zaštitu kulturne baštine i Konzervatorskog odjela u Zadru, pravne službe Ministarstva kulture i medija u suradnji sa Službom organiziranog kriminaliteta Ministarstvom unutarnjih poslova.