Imperijalistička podloga Deklaracije "Granice srpske književnosti"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska zajedničkom su izjavom reagirale na novu Deklaraciju "Granice srpske književnosti" ističući da se u toj deklaraciji naslućuje imperijalistička podloga za širenje stvarnih granica srpske države jednoga dana u budućnosti.

U izjavi "Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na Hrvatsku, hrvatski jezik i književnost" Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Matica hrvatska napominju kako se i u prijašnjim deklaracijama ne propituju samo dokle sežu granice srpskoga jezika i književnosti nego se naslućuje širenje granica srpske države te ocjenjuju da se u novoj Deklaraciji sluti širenje onoga što je novija srpska politika imenovala "srpskim svetom", a što je očito inspirirano "ruskim svijetom" čije širenje proteklih mjeseci nema lingvistički nego ratni predznak.

Matica i HAZU u izjavi osuđuju navode iz te Deklaracije, koju su potpisale sve katedre za srpski jezik i književnost u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, svi pedagoški fakulteti, Matica srpska, Odbor za standardizaciju srpskog jezika, Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, Institut za jezik i Institut za književnost.

Dvije hrvatske kulturne ustanove podsjećaju kako je u Tršiću, rodnom mjestu Vuka Stefanovića Karadžića, 24. i 25. lipnja 2023. održana 4. interkatedrska srbistička konferencija, koja je 29. lipnja iznjedrila deklaraciju pod "Granice srpske književnosti".
 

HAZU i Matica hrvatska napominju kako je hrvatskoj javnosti još u svježem sjećanju prošlogodišnja srbistička konferencija "Granice srpskog jezika", na kojoj se pošlo na znanstveno neutemeljen način od teze Vuka Stefanovića Karadžića o štokavskom narječju kao isključivo srpskom, premda štokavski govore i Hrvati i Bošnjaci i Crnogorci. Tada nisu, naglašavaju hrvatske ustanove, propustili stariju dubrovačku književnost pripisati sebi.

U novoj Deklaraciji, govoreći o granicama srpske književnosti, opet se poseže za dubrovačkom književnošću, s time da to sada čine na tankoćutniji način uvodeći termin "dvostruka pripadnost", dodaju HAZU i Matica.

U većem dijelu teksta nove Deklaracije ne nalazimo ništa što bismo mogli pozdraviti, ističu HAZU i Matica te upozoravaju na pogrešnu tvrdnju u Deklaraciji o pripadnosti dubrovačke srpskoj književnosti.

Kao trivijalnost navode i mogućnost da se granice srpske književnosti mogu mijenjati onako kako to odgovara autorima Deklaracije i njihovoj predodžbi o identitetu srpske književnosti i srpske nacije.

Matica i HAZU ipak pozdravljaju navod da srpska književnost nema pretenzija na književnosti zajednica koje su Srbima bliske jezikom i dijelom narodnih tradicija, ali koje sebe ne određuju kao srpske.

- Nadamo se da će srpski lingvisti od digniteta odustati od neznanstvenog krivotvorenja jezične i književne prošlosti, poručuju Matica hrvatska i HAZU u izjavi koju su u četvrtak dostavili Hini.

- Svake godine u ljeto vodeće srpske institucije okupe se u rodnom mjestu Vuka Karadžića i donesu neku deklaraciju kojom svojataju hrvatsku književnost, jezik i kulturu, bila to deklaracija o srpskoj književnosti,o srpskom jeziku, možemo se samo pitati koja će nas deklaracija dočekati iduće godine, rekao je akademik Ranko Matasović, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU.

- Najspornije je negiranje posebnosti nacionalnih jezika, odnosno negiranje hrvatskog kulturnog identiteta, jer na toj tezi da je štokavski samo srpski jezik on i sada grade temelje da bi mogli Gundulića, Držića i cijelu dubrovačku književnost uključiti u srpsku kulturnu baštinu, rekla je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica Matice hrvatske.

- Mislim da je u njihovom slučaju samo potreba da se zabavi javnost i da se mitovi stalno perpetuiraju. Žalosno, trebalo bi prestati. Ja sam poslala poruku i njihovoj ministrici i drugim ljudima s kojima sam razgovarala. Neke se bave srpskom književnošću, srpskom poviješću, budućnosti Srbije i srpskog naroda i neka prestanu posezati za onim što je hrvatsko, istaknula je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.