Monografija kao trajna posveta šibenskoj katedrali

Šibenska katedrala, jedinstveni spomenik svjetske baštine UNESCO-a, u središtu je nove monografije akademika i arhitekta Andrije Mutnjakovića koja je, nakon Šibenika, predstavljena i u knjižnici HAZU-a. Njezinu gradnju, dugu 150 godina, prate i dojmljive fotografije.

Svoje posljednje monumentalno djelo o biseru Krešimirova grada, šibenskoj katedrali, akademik Andrija Mutnjaković priređivao je godinama. Tim kapitalnim izdanjem objedinjuje desetljeća osobne posvećenosti jedinstvenom spomeniku hrvatske kulture.

- Dva su razloga, jedan je zato što je papa koncem 19. stoljeća tu katedralu proglasio bazilikom. To je počasni naslov koji vrlo malo crkvi ima na svijetu. Drugi razlog što je UNESCO uvrstio tu katedralu u baštinu čovječanstva, navodi autor monografije akademik Andrija Mutnjaković.

Za kvalitetne fotografije glava starih Šibenčana, krstionice, vrijednih portala i slavne kupole, grad je trebalo posjetiti više puta kako bi se uhvatilo pravo osvjetljenje, no istraživanje nije stalo samo na Šibeniku.

- Išao sam dva puta u Italiju u Rimini i u Anconu jer je utjecaj renesanse došao iz Papinske države, a ne kako mnogi misle iz Venecije, kaže autor fotografija Luka Mjeda. 

U knjizi doznajemo i kako je katedrala utjecala na razvoj grada, ali i o njezinim različitim povijesno-arhitektonskim fazama, osobito onoj ključnoj - Jurja Dalmatinca iz 15. stoljeća.

- Interesantan je podatak da je projekt ili prijedlog potpuno nove katedrale ili velike obnove on dobio s 30 godina života i 34 godine je, do svoje smrti, radio, navodi akademik Mladen Obad Šćitaroci, arhitekt i tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU-a.

- Izjednačiti talijansku stranu u umjetnosti u povijesti s našom stranom, to je zasluga Andrije Mutnjakovića, naglašava akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU-a.

Dvojezični prikaz, na hrvatskom i engleskom jeziku, na gotovo 500 stranica donosi sveobuhvatnu i trajnu posvetu jednoj od najvažnijih građevina hrvatske i europske kulturne baštine.